Ovaj zakon je u parlamentarnu proceduru upućen u decembru 2019. godine, a kojeg je Zastupnički dom Federacije BiH usvojio u januaru 2020. godine i veoma je važan sa aspekta istraživanja nafte i plina u Federaciji BiH, energetske neovisnosti.

- Imajući u vidu da je Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH na 10. redovnoj sjednici održanoj 29.1.2020. godine usvojio Prijedlog zakona o porezu na ugljikovodonike u Federaciji BiH - skraćeni postupak, u tekstu kako ga je predložila Vlada Federacije BiH, molim da u skladu sa članom 89. Poslovnika o radu Doma naroda Parlamenta FBiH u Prijedlog dnevnog reda prve naredne sedmice Doma naroda FBiH uvrstite Prijedlog zakona o porezu na ugljikovodonike u Federaciji BiH - skraćeni postupak, koji sam u parlamentarnu proceduru dostavio 24.12.2019. godine - stoji u premijerovom dopisu i dodaje:

- Naime, energetska tržišta posljednjih dana potresa neizvjesnost snabdijevanja naftom i plinom koja je izazvana dešavanjima u Ukrajini, što posljedično ima negativan efekat na održivost ekonomije i budućeg privrednog rasta u Federaciji BiH s obzirom na to da se oba energenta uvoze i da postoji potpuna ovisnost o njima.

Ovisnost o energentima, kao i velike oscilacije u cijenama, što se može očekivati u budućnosti, može biti prilika da se okrene domaćim izvorima koji mogu biti oslonac održivosti i rastu. Energenti kao što su nafta i plin su pokretači privrednog rasta, a u današnje vrijeme, dostupan energent znači jeftin energent, te je energetska neovisnost pitanje održivosti i sigurnosti svake države.

Novalić podsjeća da se Federacija BiH još 2014. godine opredijelila da krene u projekat istraživanja nafte i plina, s obzirom na to da postoji indicija da postoje ležišta nafte i plina, a predloženi zakon je dio projekta jer predstavlja značajan dio fiskalne politike u ovoj oblasti.

- Stoga je potrebno ubrzanim tempom nastaviti projekat istraživanja nafte i plina na teritoriji Bosne i Hercegovine, s obzirom na to da je i sam životni vijek projekta pet do šest godina, kada se mogu očekivati prvi rezultati.

U toku su aktivnosti pružanja tehičke pomoći Vlade Sjedinjenih Američkih Država, Odjela za energetske resurse putem projekta Pomoć Federaciji BiH u energetskom upravljanju i kapacitetima (EGCI) u fazi istraživanja i proizvodnji nafte i plina u Federaciji BiH i urađene su preliminarne procjene ekonomskih modela koji ukazuju na ukupno učešće fiskalnog opterećenja bez uvođenja ekstra poreza kroz ovaj zakon je oko 20 posto, što je ispod svih granica u zemljama izvoznicima nafte i plina.

S obzirom na to da se planira u narednom periodu raspisivanje međunarodnog javnog poziva za istraživanje nafte i plina, neophodno je usvajanje ovog zakona i njegovo stupanje na snagu prije, u suprotnom svako dodatno uvođenje novih fiskalnih nameta (poreza i naknada za ovu industriju), ovoj industriji bit će onemogućeno na period trajanja ugovora, odnosno, oko 30 godina - navodi Novalić.