Predsjednik Sindikata srednjih škola HNK Josip Milić rekao je kako im je Vlada na sastanku rekla da nema novca.

- Vlada je rekla kako nema novca, kako su u minusu, ali da će se boriti na svaki način da isplaćuju ono što je dogovoreno i potpisano s prošlom vladom. Podsjećam, ono što je dogovoreno je minimum minimuma, to je 50 posto osnovica, koja je došla sada na nekih 50,5 posto, oni kažu da nikad neće pasti ispod 50 posto, to je tuga i jad. Znači da smo pali na najniže grane što možemo biti – kazao je Milić.

Dodao je kako se u posljednje vrijeme dosta kalkuliralo o visini plaće te je u javnost iznio podatak kako njegova plaća, kao srednjoškolskog profesora, iznosi 1.350 KM i kako je to plaća s kojom se "ne balaha", već preživljava.

- Ova Vlada nije spremna potpisati ni dogovoriti išta ubuduće, sa starom vladom smo 2018. godine potpisali povišicu tri puta po pet posto kada nije bilo nikakve krize, a današnja vlada u ovoj inflaciji i u ovom vremenu nije spremna na sebe prihvatiti obavezu ni marke povećanja – naglašava predsjednik Sindikata srednjih škola HNK.

Kazao je kako će se stav Vlade HNK prenijeti članovima sindikata i da na ovome neće ostati te da će se vjerovatni ići na protest i/ili generalni štrajk.

- Ovako nešto nismo očekivali ni u najcrnjim mislima i predviđanjima, oni predviđaju da će iduća godina biti gora od ove. Po kojoj to projekciji može biti tako? Osnovne životne namirnice su poskupile 100 posto, hljeb, mlijeko, šećer, zato se desetine miliona maraka slijevaju u budžet kantona, mi tražimo neke mrvice, Vlada na to nije spremna i ovo je loša situacija – zaključio je Milić.

Upitno i ovo što imaju

Predsjednica Sindikata srednjeg i visokog obrazovanja, odgoja, nauke i kulture HNK Edina Čomić novinarima je rekla kako su od nekih izvora čuli da im je upitno i ovo što imaju.

- Ne razumijemo da svake godine raste budžet i da nigdje nema prostora barem za neko povećanjem. Od 2018. godine smo imali dogovor s Vladom da ide povećanje od pet posto, uvijek smo našli neki modus, nadali smo se da će do toga doći i ovaj put ili da nam ostave barem prostor koliko im vremena treba. Razumijemo da su tek došli, da je prošlo malo vremena da pohvataju konce onoga što ih čeka, ali smo očekivali i da oni nas razume. Nismo očekivali da ćemo izaći s rečenicom: 'Mi ćemo se boriti da vam ne smanjimo plaću' u trenutku kada mi tražimo povećanje – poručila je Čomić.

Ponovila je i koji su bili njihovi zahtjevi.

- Prvi je zahtjev bilo povećanje osnovice za narednu godinu, drugi je zahtjev je povećanje sredstava za isplatu tužbi, a mi smo u prosvjeti imali još dva dodatna zahtjeva, to su problem napredovanja u struci i raspisivanje konkursa za neodređeno vrijeme. Posao ministra finansija je da napravi projekciju koliko to opterećuje budžet, pet posto iznosi toliko, sedam posto toliko itd. do onog našeg od 15 posto, a često bi se dogodilo da mi onda kažemo da je naš zahtjev puno i nađemo se na sredini. Ovaj ministar nije napravio nijednu projekciju jer nema prostora ni za jednu marku – izjavila je ona te rekla kako bi se u štrajku moglo naći ukupno oko pet hiljada budžetskih korisnika.

Nail Balić iz Sindikata policije Ministarstva unutarnjih poslova (MUP) HNK je izjavio kako nisu optimistični, ali da su predsjednica Vlade HNK i ministar finansija rekli da će se "ozbiljno pozabaviti isplatom pravomoćnih sudskih presuda kako bi se stalo s dubiozom kada je u pitanju zatezna kamata koja je jako velika i koja svake godine proizvede nove troškove".

- Ljudi umiru ili odlaze u penziju, a nisu naplatili svoja potraživanja. S prošlom vladom je bio dogovoren taj neki uknjiženi deficit od 4,5 miliona, koji bi se trebao raspoređivati nekom dinamikom 40 posto za redovne tužbe, 40 za izvansudske nagodbe i 20 posto za teške bolesti – ustvrdio je Balić.

Vlada HNK neće dozvoliti da osnovica plaće padne ispod minimuma, a sindikalnim korisnicima obećava nastavak razgovora, istaknula je predsjednica Kantonalne vlade Marija Buhač nakon sastanka s čelnicima šest sindikalnih organizacija, korisnika budžeta HNK.

- Na sastanku smo tražili razumijevanje za vrijeme, s obzirom na to da smo došli u vrijeme štrajka zdravstvenih radnika i kada treba izraditi rebalans budžeta. Ono što je ključno, a što sam i rekla na današnjem sastanku, da nismo bili usmjereni na budžet, jučer nijedan budžetski korisnik ne bi dobio plaću. U tom kontekstu sam tražila razumijevanje - kazala je Buhač.

Cijela javnost dovedena u zabludu

Na sastanku su, kako kaže, željeli napraviti kristalno čistu situaciju vezanu za budžet i stanje finansija.

- Htjeli smo razriješiti zabludu u koju su dovedeni kako sindikalni predstavnici, tako i cjelokupna javnost, a u njoj smo bili i mi dok nismo došli na ove pozicije i dok nismo napravili kompletnu finansijsku analizu. Na tim načelima tražili smo razumijevanje sindikalnih predstavnika u cilju očuvanja opstojnosti ovog kantona i njegovog daljnjeg razvoja - kazala je Buhač.

Naglasila je kako je Vlada sindikalnim predstavnicima obećala nastavak ovih razgovora, prije svega u smislu ispunjavanja obaveza Vlade za sudske presude i izvansudske nagodbe.

- To je nešto što danas nismo uspjeli analizirati niti dati konačan stav, ali smo obećali da ova Vlada neće dozvoliti da osnovica plaće padne ispod minimuma, što se tvrdilo ovih dana u javnosti i to želim javno reći. Minimalna osnovica plaće je 630, a u ovom kantonu je 638 maraka i opet naglašavam, mi nećemo dozvoliti da ona padne ispod minimuma - kazala je premijerka.

Što se tiče povećanja koeficijenata u 2024. godini, predsjednica Vlade HNK kazala je da ono iznosi 21 milion maraka plus na plaćama.

- To povećanje u 2023. godini iznosilo je 17 miliona plus na plaćama, što je više od povećanja naplate poreznih prihoda u budžetu, a za 2024. iznosi 21 milion maraka, što ne prati paralelno povećanje, odnosno očekivano povećanje poreznih prihoda. Mislim da se to treba znati uz onu činjenicu koja je prezentirana o 80 miliona viška, a mi smo na rebalansu već rekli da nema nikakvog viška, štaviše, izgledno smo u minusu i mislim da su to činjenice koje su najviše dovele u zabludu sindikat i cijelu javnost - kazala je Buhač.

Ministar finansija HNK Adil Šuta kazao je kako su od Federalnog ministarstva finansija dobili gornje granice što se tiče poreznih prihoda.

- To je obavezna instrukcija za sva ministarstva i u skladu s tim se moramo ponašati. Federalna vlada također je najavila određene reforme u poreznom sistemu koje se tiču i plaće i dohotka i doprinosa za zdravstveno i penzijsko. U sve to ulazimo ozbiljno i svemu tome pristupamo sistematično, želimo riješiti ono što nas očekuje u narednom periodu i posvetit ćemo maksimalnu pažnju da se domaćinski odnos nastavi dijelima u periodu koji dolazi. Želimo omogućiti rast prihoda koji su u nadležnosti našeg kantona i zajedničkim snagama osigurati bolji standard svim građanima kantona, pa tako i našim budžetskim korisnicima - kazao je Šuta.

Unaprijediti socijalno stanje

Ulaganje u socijalni segment, poljoprivredu i turizam, dodao je, direktno će doprinijeti rastu, razvoju i zapošljavanju, a indirektno će omogućiti vraćanje tih sredstava u budžet.

- To su srednjoročne i dugoročne mjere i samo zajedničkim snagama na realnim osnovama možemo unaprijediti socijalno stanje u ovom kantonu u svim segmentima. To će biti naša intencija u narednom periodu - ustvrdio je ministar Šuta. 

Ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK Adnan Velagić kazao je da će ovo ministarstvo i Vlada poštovati sve što je potpisano do sada.

- Imamo kolektivni ugovor, a prema njemu Vlada HNK i ovo ministarstvo povezali su se i ispoštovali da od 1. septembra tekuće godine dođe do povećanja plaća svim zaposlenima u osnovnom i srednjem obrazovanju, a nakon toga od 1. januara 2024. godine doći će do novog uvećanja plaća, sve u skladu s izmijenjenim koeficijentima koji su za određeni postotak uvećani. Pratit ćemo dinamiku i poštovati sve odluke Vlade, potrebno je određeno vrijeme da se sve sagleda i stabilizira. Nadam se da će u narednom periodu doći i do novih iskoraka u pozitivnom pravcu - kazao je Velagić.

Kada je u pitanju problematika pravomoćnih sudskih presuda, Vlada će o toj temi obaviti razgovor sa kantonalnim javnim pravobraniteljem, na osnovu čega će izraditi program rješavanja i tog pitanja.