U prilično zanimljivom zapletu, čini se kako je to hoćemo li biti ljevaci ili dešnjaci zapravo "ugrađeno" u naše biološko djelovanje čak i prije našeg rođenja, piše IFL Science.

- Naši podaci sugeriraju kičmeni, a ne kortikalni početak asimetrije polutke - stoji u izvještaju tima istraživača iz Njemačke, Holandije i Južne Afrike - na čelu s biofizičarima sa Univerziteta Ruhr Bochum. Oni su pažljivo nadzirali ekspresiju gena unutar kičme koja se razvija u fetusu u maternici između osme i dvanaeste sedmice trudnoće.

Dugo se pretpostavljalo da aktivnost gena u mozgu, ovisno o tome koja hemisfera pokazuje najviše aktivnosti, određuje je li netko dešnjak li ljevak.

Međutim, na temelju aktivnosti u tim proto-kičmenim stubovima čini se da se tamo događa neka asimetrija koju nikad ranije nisu otkrili. Usredotočili su se na dijelove kičme odgovorne za prijenos električnih impulsa na ruke, noge i stopala, a ta asimetrija određuje piše li osoba desnom ili lijevom rukom. Iako još uvijek nije jasno šta bi vanjski faktori, koji to uzrokuju mogli biti, moguće je da oni mijenjaju način rada enzima oko djeteta u razvoju, što zauzvrat mijenja način na koji se njihovi geni mogu izraziti. To utječe na asimetriju genske aktivnosti prisutne u kičmi.