Upravo na toj raspravi, koja je za cilj imala utvrđivanje smjernica američke vanjske politike na Zapadnom Balkanu, još jednom istaknuta potreba zajedničkog angažmana SAD-a i Evropske unije (EU) na otklanjanju svih prepreka koje stoje na putu stvaranja preduvjeta za stabilnost i funkcionalnost BiH, što podrazumijeva i intervencije na postojećem dejtonskom uređenju naše države.

VEZANI TEKST - Rasprava o Balkanu u Washingtonu: "Potrebno je sankcionirati one koji prijete secesijom RS-a"

Takve najave je predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik najavio kao "orkan napada" na entitet RS, u kojem će, pored domaćih probosanskih snaga, učestvovati i međunarodna zajednica.

- Sad su osokoljeni jer misle da će nova američka administracija sa Bidenovim ljudima sve to poravnati kako odgovara muslimanima u BiH. Ja kažem da neće i da se to neće desiti jer RS ima svoju ustavnu i zakonsku poziciju, svoju volju i svoj narod. Mi ćemo pokazati da nećemo prihvatiti ništa što nije u interesu RS-a - poručio je Dodik.

Dodao je da niko "od ove generacije ljudi" neće pristati na zavrtanje ruku, kako se to, tvrdi, radilo u prošlosti.

- Pošto oni znaju da je tako i da ne mogu zavrnuti ruku Miloradu Dodiku, Željki (Željka Cvijanović, op. a.) i ostalima, oni zato sada izgone Milana Tegeltiju iz VSTV-a da bi dobili poslušne Srbe, a najviše sada uvlače u organe BiH Srbe iz FBiH - izjavio je Dodik nakon sastanka sa uskoro bivšim predsjednikom VSTV-a Milanom Tegeltijom.

VEZANI TEKST - Tegeltija se sastao sa Dodikom i Cvijanović: "Ovo je dio plana potpunog rušenja RS-a"

Koliko je Dodik zaista otporan na "zavrtanje ruku", posvjedočila je posljednja reakcija na ultimatum visokog predstavnika Valentina Inzka, prema kojem bi Dodik bio suočen sa sankcijama EU-a ukoliko do proljeća naredne godine ne ukloni ploču posvećenu osuđenom ratnom zločincu Radovanu Karadžiću sa studentskog doma na Palama.

Dodik je svoje "pristajanje na zavrtanje ruku" nastojao prikriti time što je poziv na uklanjanje ploče, što je u konačnici ekspresno urađeno, uputila kćerka Radovana Karadžića Sonja Karadžić-Jovičević. Međutim, tim činom nije uspio sačuvati imidž beskompromisnog zaštitnika naslijeđa entiteta RS, sa glorificiranjem zločina i ratnih zločinaca kao njegovim integralnim dijelom, a istovremeno je efikasno demantirao tvrdnju o otpornosti na "zavrtanje ruku".

Ploča posvećena osuđenom ratnom zločincu na studentskom domu samo je fragment šireg koncepta glorificiranja ratnih zločinaca i negiranja njihovih zločina, koji se godinama brižljivo njeguje u entitetu RS, što znači da je Inzkovo upozorenje samo početak onoga što je sam Dodik opisao kao "orkan napada na RS" ili "zavrtanje ruku" entitetskim zvaničnicima.

- Na redu je da predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik, bez odlaganja, naredi oduzimanje odlikovanja osuđenim ratnim zločincima Radovanu Karadžiću, Momčilu Krajišniku, Biljani Plavšić i Nikoli Koljeviću – poručili su u četvrtak iz Stranke demokratske akcije (SDA), koja je inicirala angažman međunarodne zajednice na sankcioniranju glorificiranja ratnih zločinaca.

Vijeće EU-a, čiju je reakciju Inzko najavio, u međuvremenu je stvorilo okvir za sankcioniranje kršenja ljudskih prava, što podrazumijeva i sankcioniranje postojećeg odnosa prema ratnim zločincima i negiranje genocida.

VEZANI TEKST - Brisel napravio prvi potez: Sve spremno za sankcije Dodiku, moguća zabrana putovanja i zamrzavanje imovine

Takvi mehanizmi, koji podrazumijevaju zabranu putovanja u EU i zamrzavanje imovine osoba sa "crne liste", vrlo negativno utječu na otpornost na "zavrtanje ruku".

Mogućnost pozicioniranja na briselsku "crnu listu" nije otvorena samo za pojedinačne zvaničnike, već i na institucije i organizacije, poput političkih stranaka, za koje u EU ocijene da djeluju protivno principima Unije. Uzimajući u obzir geografski položaj BiH, evropske aspiracije i značaj EU-a u ekonomskom i svakom drugom aspektu, ali i činjenicu da vanjsku politiku EU-a moraju slijediti sve države koje žele postati njene članice, među kojima je i Srbija, briselske sankcije gotovo neminovno u praksi znače i okončanje političkih karijera onih zvaničnika i organizacija koje dobiju svoje mjesto na "crnoj listi".

Ukoliko želi izbjeći sankcije EU-a, Dodik će se morati vratiti politici koja mu je svojevremeno donijela status "daška svježeg vjetra na Balkanu".