Broj nevažećih glasačkih listića na ovogodišnjim Općim izborima u Bosni i Hercegovini mogao bi premašiti ranije izborne godine. Iako brojanje glasova još nije završeno, iz podataka koje je do sada objavila Centralna izborna komisija BH već se može zaključiti da su procenti u koje spadaju nevažeći listići dosta visoki.

Na glasačkim listićima za Predsjedništvo BiH do sada je ustanovljeno 107.337 nevažećih listića, što u procentima iznosi 6,69 posto.

Najveći procenat nevažećih listića je za Parlamentarnu skupštinu BiH – 8,86 posto ili 135.971 nevažećih listića.

Za Parlament Federacije BiH nevažećih je listića za sada nešto više od 68.909 ili 7,91 posto.

Za predsjednika RS-a do sada je nevažećih 43.969 listića, odnosno 6,85 posto, a za Narodnu skupštinu tog entiteta 37.722, ili 6,10 posto nevažećih listića.

Kada je riječ o skupštinama kantona u Federaciji, do sada je obrađeno nešto više od 80 posto biračkih mjesta. Ustanovljeno je da ima 58.416 nevažećih glasačkih listića, odnosno 7,11 posto.

Veliki broj nevažećih listića kod pojedinih kandidata i stranaka, očekivano, izaziva sumnje u regularnost izbornog procesa. Kandidat SDP-a za Predsjedništvo BiH Denis Bećirović jučer je čak ustvrdio da su ovogodišnju izbornu utrku presudili upravo nevažeći listići.

- Prema podacima CIK-a BiH razlika u broju glasova između Šefika Džaferovića (SDA) i mene je oko 3 posto. Ostala četiri kandidata (Fahrudin Radončić, Mirsad Hadžikadić, Senad Šepić i Amer Jerlagić) kada sastave zajedno svoje glasove nemaju moj broj glasova. Izbornu utrku je očigledno presudilo preko 90.000 nevažećih listića. Otkud toliki broj nevažećih listića?! Moramo dobiti ozbiljan odgovor na pitanje ko je namjerno od važećih listića pravio nevažeće? Prema saznanjima sa terena, ciljano su pravljeni nevažeći listići. Nažalost, opet su prevagu odnijeli brojači glasova, a ne birači – napisao je Bećirović na svom Facebook profilu.

Do sada obrađeni listići za Predsjedništvo BiH 

U Centralnoj izbornoj komisiji BiH još se ne mogu izjasniti o konačnim ciframa za ove izbore. Međutim, prema riječima glasnogovornice CIK-a Makside Pirić, na osnovu do sada obrađenih listića, procenti su otprilike u prosjeku sa ranijim izbornim ciklusima.

- Prema trenutnim pokazateljima kada je u pitanju broj nevažećih glasačkih listića, ukoliko to poredimo sa ranijim općim izborima, to su uglavnom slični procenti. Na Općim izborima 2006. godine za nivo Predsjedništva BiH bilo je 8,73 posto nevažećih glasačkih listića, a od toga nepropisno popunjenih 2,13 posto, a praznih listića 6,60 posto. Na izborima 2010. godine taj procenat iznosio je 7,97 posto, a od toga praznih je bilo 5,5 posto. Mi smo 2010. godine po službenoj dužnosti naredili ponovno brojanje nevažećih glasačkih listića za člana Predsjedništva BiH sa teritorije RS-a na 2.099 redovnih biračkih mjesta, sa akcentom da se utvrdi razlog proglašenja glasačkih listića nevažećim, odnosno njihovo razvrstavanje po utvrđenim kategorijama. Ova provjera je urađena u glavnom centru za brojanje u prisustvu posmatrača i pokazala je da je od ukupnog broja nevažećih listića, kojih je tada za člana Predsjedništva BiH sa teritorije RS-a bilo 60.794, praznih bilo 44.525 listića, a ostalih nepropisno označenih 16.269 – kaže Pirić.

Kako navode iz CIK-a, većina nepropisno označenih listića odnosi se na dopisivanje raznih parola na listićima, ili označavanje više od jednog kandidata za Predsjedništvo BiH. Međutim, indikativno je da se najveći procenat nevažećih listića odnosi na prazne listiće, koje su birači svjesno odlučili ostaviti nepopunjenim.

- Jedino do čega smo mogli doći u našim analizama je da je to ustvari bila volja birača, upravo zato jer su većina bili prazni listići – ističe Maksida Pirić.

Ipak, ne dijele svi to mišljenje. Iz SDP-a BiH već su najavili da će uputiti zahtjev CIK-u za ponovno brojanje glasova za pojedine organe vlasti, a posebno za Predsjedništvo BiH, jer smatraju da broj nevažećih listića ukazuje na "izbornu krađu".

- Zahtjevi za ponovna brojanja mogu se podnijeti tek nakon što se utvrde izborni rezultati. Sada su takvi zahtjevi preuranjeni. Na preliminarne rezultate nije dopušten prigovor, a zahtjevi za ponovno brojanje će se moći podnositi tek kada se objedine glasovi sa redovnih biračkih mjesta i glasovi koji se broje u glavnom centru za brojanje. Tada će CIK donijeti odluku o utvrđivanju izbornih rezultata i nakon toga, u roku od tri dana, podnose se zahtjevi za ponovo brojanje - objašnjava Pirić i napominje da Centralna izborna komisija, ukoliko bude imala sumnje u neke glasačke listiće, može po službenoj dužnosti narediti ponovno brojanje glasova.

- Imali smo do sada i na lokalnim i na općim izborima ponovnih brojanja sa velikog broja biračkih mjesta, ali je to bilo za različite organe vlasti, nekad i samo za kandidate unutar jednog političkog subjekta. Najbrojnije je bilo te 2010. godine. No, vrlo rijetko smo na osnovu tih ponovnih brojanja imali potrebu da poništavamo izbore na pojedinim biračkim mjestima – zaključuje Pirić.