Alikadić je izjavio da je razgovarano o institucijama od značaja za Bosnu i Hercegovinu, a koje nemaju riješen status osnivanja.

- Između ostalog, razgovarali smo i o Zemaljskom muzeju. Ukazali smo na neke propuste, odnosno na nedostatke u nepostojanju upravnih odbora tih institucija. Također, iskazali smo spremnost Kantona Sarajevo da investira, odnosno da obezbijedi sredstva za rad tih institucija. Svakako, one moraju biti predmetom detaljne kontrole. Moramo imati upravljačke strukture koje će moći jasno da usmjeravaju tokove novca. U narednom periodu ćemo napraviti akcioni plan u saradnji sa ekspertima koje su ponudile ambasade, gdje ćemo konkretno i jasno definisati sve pravce kojima će se kretati dalji rad institucija - kazao je Alikadić.

Poručio je da će Vlada KS svakako podržati rad ovih institucija.

- Mi ćemo se u narednom periodu baviti sufinansiranjem, odnosno podrškom tim institucijama, a pravne stvari oko osnivanja i samog pripadanja i značaja koje imaju za BiH ćemo rješavati u nekom narednom periodu - rekao je ministar.

FOTO: Anadolija

Šef Ureda UNESCO-a u BiH Siniša Šešum istakao je da će ova organizacija zajedno sa pet ambasada, čiji predstavnici su prisustvovali sastanku, učiniti sve kako bi pomogli vlastima u KS-u da se riješi problem finansiranja ovih institucija.

- Mi nudimo svoju ekspertizu kako bismo došli do određenih planova i programa koji bi zaista pomogli kontinuirano funkcionisanje ovih institucija, kao što su rekli pojedini učesnici sastanka, a ne da imamo situaciju gdje se praktično traži novac. Novac će biti obezbijeđen za nesmetano funkcionisanje ovih institucija u narednom periodu. Mi smo stvarno zahvalni premijeru Nenadiću i ministru Alikadiću na ovoj inicijativi koja je jako dobra inicijativa. Kao što je rečeno, u ovom trenutku će se govoriti o funkcionisanju institucija, a pravni status tih institucija bi se rješavao u narednom periodu - kazao je Šešum.

Na pitanje o tome kolika finansijska sredstva su potrebna za rad institucija o kojima je razgovarano, istakao je da preliminarne procjene govore da je "otprilike tri miliona KM na godišnjem nivou potrebno za normalno funkcionisanje ovih sedam institucija".

Vlasti u Bosni i Hercegovini od završetka rata nisu uspjele da riješe problem statusa sedam institucija kulture. Radi se o Zemaljskom muzeju BiH, Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci BiH, Umjetničkoj galeriji BiH, Historijskom muzeju BiH, Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Biblioteci za slijepa i slabovidna lica BiH i Kinoteci BiH.

Do početka devedesetih godina prošlog vijeka i rata u BiH, pomenute institucije kulture imale su status institucija od republičkog značaja nekadašnje Republike Bosne i Hercegovine. Nakon rata do danas, Vijeće ministara BiH nije uspjelo naći način finansiranja tih institucija, zbog čega one djeluju kao nevladine organizacije uglavnom aplicirajući za grantove i donacije.