Na ovo je ukazao Ahmet Šantić, član Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine, nakon što su propali pregovori stranaka o izbornoj reformi te su u javnost ponovo odaslati stavovi nekih od njih da nema uvjeta za održavanje izbora.

VEZANI TEKST - Čović opet prijeti novom teritorijalnom organizacijom BiH

- Odluka o raspisivanju izbora odnosi se na neposredni izbor organa vlasti, a to su kantonalne skupštine, Zastupnički dom Parlamenta FBiH, Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, u RS-u Narodna skupština RS-a. Nijedna odredba zakona, ni odluka Ustavnog suda kao ni međunarodnih sudova se ne odnosi na izbore za neposredne organe vlasti. Ono što je pitanje izborne reforme su izbori u Domu naroda i za članove Predsjedništva BiH. Zakonom je regulisano kako se biraju članovi Predsjedništva – kazao je Šantić.

Dodao je da izborna reforma nije uspjela i da nema pravne praznine, te da postojeće odredbe niko nije stavio van snage. Napomenuo je da se posredni izbori dešavaju tek kada se potvrde rezultati neposrednih izbora.

Tako da, istakao je Šantić, zakonska je obaveza raspisati izbore i to se dešava u prvoj sedmici maja, jer ako ne bi bili raspisani izbori, onda CIK neko može optužiti za krivično djelo s obzirom na to da nema osnova da se izbori ne raspišu.

- Raspisivanje izbora nije politička već pravna odluka – dodao je Šantić.

On je rekao da CIK radi na podzakonskim aktima. Upozorio je da finansiranje mora biti osigurano najkasnije 15 dana nakon odluke o raspisivanju izbora, te da je to zakonska obaveza i izričita je, a osiguranje sredstava je, istakao je, na Vijeću ministara Bosne i Hercegovine.