Kršenje zakona

Ne strahuje od Inzka i bonskih ovlasti: Dodikov najveći strah su nezavisno Tužilaštvo, Sud, OSA i SIPA

Objavljeno: 17.05.2019. u 14:48 Autor: Nedim Pobrić

Isključivo zahvaljujući Tužilaštvu BiH, naročito u periodu u kojem je tom institucijom rukovodila Gordana Tadić, njegovo podstrekavanje krivičnih djela i derogiranje državnih institucija, makar verbalno, nije sankcionirano

FOTO: Kemal Softić

Bonske ovlasti više nisu prepreka ugrožavanju mira u BiH. Ne zato što nisu učinkovite ili nisu na raspolaganju visokom predstavniku Valentinu Inzku već zbog činjenice da ih on, uprkos podršci pojedinih vodećih svjetskih sila, nije i očigledno nema namjeru koristiti.

U toj se racionalnoj procjeni ogleda i odnos predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika prema mogućnosti da Inzko baš na njemu aplicira te ovlasti te da ga sankcionira zbog kršenja Ustava i zakona BiH, ali, prije svega, zbog ugrožavanja stabilnosti naše zemlje. Prema mogućnosti da odgovara pred domaćim pravosuđem je, uprkos utjecaju politike na taj stub vlasti, mnogo manje hladnokrvan.

Svjedoče tome i reakcije na krivičnu prijavu koju je protiv njega, zbog izjava na obilježavanju godišnjice Trećeg pješadijskog (RS) puka Oružanih snaga BiH, podnio član Predsjedništva BiH Željko Komšić.

- Trebalo bi možda da dodam još nešto da ojačam tu njegovu tužbu – izjavio je Dodik nakon što je, komentirajući prijavu, najavio razgovor sa Komšićem.

BiH je zemlja, dodao je, u kojoj "ne smijete imati mišljenje jer ako ga imate, onda vas neko tuži". Dodikovo "mišljenje" je zapravo poziv dijelu pripadnika Oružanih snaga BiH da 12. maja naredne godine obuku uniforme nekadašnje Vojske RS-a, odnosno poziv na kršenje Zakona o odbrani BiH, što je, za početak, podstrekavanje na kršenje krivičnog djela.

- Ko drugog s umišljajem podstrekava da učini krivično djelo kaznit će se kao da ga je sam učinio – navodi se u Krivičnom zakonu BiH.

Iako su ga dosadašnje i aktuelna garnitura u vrhu bh. pravosuđa amnestirala od svih krivičnih djela, poput organiziranja referenduma o neustavnom prazniku "dan RS-a", Dodiku očigledno nije svejedno kada je mogućnost procesuiranja pred domaćim pravosuđem u pitanju. Svjedoči tome i izostanak njegovog potpisa na svim protivustavnim i protivzakonitim aktima koje je inicirao u posljednjim godinama te aktivnostima sličnog karaktera koje danas zagovara.

Isključivo zahvaljujući Tužilaštvu BiH, naročito u periodu u kojem je tom institucijom rukovodila Gordana Tadić, njegovo podstrekavanje krivičnih djela i derogiranje državnih institucija, makar verbalno, nije sankcionirano. Da i verbalni istupi, ili "mišljenje", kako to Dodik kaže, može biti osnov za procesuiranje, potvrdila je upravo Gordana Tadić.

- Želim da poručim građanima, da BiH nije razvaljena zemlja, i ukoliko ministar sigurnosti (Dragan Mekrić, op.a.) tvrdi da je BiH razvaljena, ja ga pozivam da podnese neopozivu ostavku. Ministar će morati i u Tužilaštvu da objasni zašto tvrdi da je BiH razvaljena zemlja – izjavila je Tadić na konferenciji za medije održanoj 29. augusta 2017. godine.

Zašto mnogo učestalije Dodikove izjave sličnog, pa čak i mnogo ozbiljnijeg karaktera nisu bile dovoljne Tužilaštvu BiH da od šefa SNSD-a zatraži "objašnjenje", pitanje je na koje Tadić već godinama uredno izbjegava odgovor.

Odgovor se možda krije u činjenici da je Tadić na poziciju glavne državne tužiteljice izabrana zahvaljujući političkoj sprezi SNSD-a i HDZ-a BiH koja djeluje u Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV) BiH. S ciljem transparentnijeg imenovanja sudija i tužioca, što je eufemizam za sprječavanje izbora političkih marioneta na te pozicije, 10. maja je, u organizaciji Ambasade SAD-a u BiH, organiziran sastanak kojem su, u ime bh. pravosuđa, prisustvovali isključivo kritičari aktuelnog rukovodstva VSTV-a, odnosno kritičari njihove praksa imenovanja podobnih nosioca pravosudnih funkcija.

Kritički se na taj sastanak najprije osvrnula potpredsjednica VSTV-a Ružica Jukić, koja je, potvrdio je novinar RTRS-a Mato Đaković, u bliskom srodstvu sa Gordanom Tadić, a kojoj je, s druge strane, prvi rođak visoki zvaničnik HDZ-a BiH i zamjenik ministra sigurnosti BiH Mijo Krešić. U odbranu Jukić je prvi stao upravo Milorad Dodik.

Paralelno sa potrebom reformiranja postojećeg načina djelovanja VSTV-a, odnosno izbora sudija i tužioca, u entitetu RS je aktuelizirana mogućnost formiranja "entitetskog VSTV-a", što je još jedna potvrda Dodikovog straha od politički neovisnog pravosuđa. Vrijedi podsjetiti i na njegove kontinuirane nasrtaje na Sud BiH kao "nedejtonsku kategoriju" sa spornim "dodatnim nadležnostima", ali i na Obavještajno-sigurnosnu agenciju (OSA) BiH kao jedinu državnu instituciju koja nije pod njegovom političkom kontrolom i koja posjeduje kapacitete da dokumentira kriminalne aktivnosti u kojima on i članovi njegovog političkog establišmenta učestvuju, što objašnjava fabriciranje navodnih afera i pokušaje kompromitiranja te agencije.

Ne vjeruje Dodik mnogo ni SIPA-i, barem dok tom institucijom ne rukovode njegovi kadrovi. Jedna aktivnost te agencije iz oktobra prošle godine, usmjerena ka osumnjičenom ratnom zločincu Ljubanu Ećimu, izazvala je pravu paniku kod Dodika, koji je, na osnovu dojave uposlenika SIPA-e Svjetlana Novića, prvog rođaka SNSD-ovog Sredoja Novića, pomislio da se u Banjoj Luci priprema akcija njegovog hapšenja. O Dodikovoj paranoji svjedoči i tadašnja naslovnica Večernjih novosti, prema kojoj se za njegovo hapšenje "pripremala Ambasada SAD-a".

Funkcionalne državne institucije i pravosuđe lišeno političkog utjecaja osnovne su prepreke realizaciji Dodikovih ličnih i političkih ciljeva te, s tim u vezi, ne iznenađuje njegov strah od njihovog djelovanja te svakodnevni napadi i pokušaji derogiranja tih institucija i stavljanja pod potpunu kontrolu.

Izvor:   Faktor

Faktor pratite putem aplikacija za Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook i Twitter. Zabranjeno je prenošenje sadržaja bez odobrenja redakcije. Kontaktirajte nas na [email protected]

Vezani članci

Iz kategorije