Ipak, on ističe da je oporavak zračnog prometa od pandemije COVID-19 u Europi bio nepredvidiv i da je išao prilično sporo. Glavni razlog su, dodaje, složene mjere i preduvjeti za ulazak u pojedine zemlje. Ipak, od juna 2021. primjetan je značajniji oporavak u obimu zračnog prometa, a pogotovo na jugoistočnom toku zračnog prometa kojem pripada BiH. Rat u Ukrajini nije značajnije utjecao na to.

- Oporavak zračnog prometa je, dakle, počeo u prošloj, a nastavio se u ovoj godini. U  prva dva mjeseca 2022. i dalje je bio vidljiv utjecaj pandemije, dok je značajniji oporavak primjetan od marta, prvenstveno kao posljedica liberalizacije protuepidemijskih mjera, koja je uticala i na dostupnost ranih sezonskih turističkih putovanja, navodi Primorac.

Rat u Ukrajini koji je počeo 24.02. ove godine je doveo do potpune suspenzije preleta preko Ukrajine, te polijetanja i slijetanja u Ukrajinu. Nadalje, velika većina evropskih zemalja je suspendirala ruske zračne kompanije. Međutim, obim zračnog prometa u i iz Ukrajine preko zračnog prostora BiH, nije bio veliki pa ni promjete ruta kao posljedica obilaženja zračnog prostora Ukrajine, nisu značajnije utjecale na intenzitet prometa u zračnom prostoru BiH. Kako pojašnjava Primorac, uglavnom riječ o tokovima koji su sjeverno od zračnog prostora BiH.

Prognoze zračnog prometa u narednim godinama su prilično povoljne prema Eurocontrol scenarijima za cijelu Europu.  

- Kada je o zračnom prostoru iznad BiH riječ, u narednoj godini se već prema baznom scenariju Eurocontrola očekuje 0,5 posto viši obim prometa nego u 2019., dok prema najpovoljnijem od tri razrađena scenarija moguće povećanje dostiže čak 10 posto. Mi priželjkujemo upravo ovakav razvoj situacije, ističe Primorac.