Oko 14 sati po istočnom vremenu, letjelica je stigla do takozvane druge Lagrangeove tačke ili L2, gdje će u svakom trenutku imati pristup gotovo polovini neba.

- Webb, dobro došao kući! Korak smo bliže otkrivanju misterija svemira. I jedva čekam vidjeti Webbove prve nove poglede na svemir ovog ljeta - rekao je NASA-in administrator Bill Nelson u saopćenju.

U ovoj regiji svemira ostat će u skladu sa Zemljom dok se kreće oko Sunca, što će omogućiti Webovom štitniku da zaštiti njegovu osjetljivu opremu od topline i svjetlosti Sunca.

Da bi džinovski štitnik pružio efikasnu zaštitu, potrebno mu je da Sunce, Zemlja i Mjesec budu u istom smjeru, a da hladna strana radi na -370 stepeni Farenhajta (-225 Celzijusa).

Ispaljivanje potisnika, poznato kao orbitalno sagorevanje, bio je treći takav manevar otkako je Webb lansiran na raketi Ariane 5 25. decembra.

To je bio i plan jer da je Webb dobio previše potiska od rakete, ne bi se mogao okrenuti i doći nazad do Zemlje, jer bi to izložilo njegovu optiku Suncu, pregrijavajući je i uništavajući je.

Stoga je odlučeno da se malo smanji ispaljivanje rakete i da se koriste vlastiti potisnici teleskopa i time nadoknadi razlika, javio je AFP.

Webb, za koji se očekuje da će NASA-u koštati gotovo 10 milijardi dolara, jedna je od najskupljih naučnih platformi ikada napravljenih, ako se poredi s Velikim hadronskim sudaračem u CERN-u i njegovim prethodnikom teleskopom Hubble.

Ali dok Hubble kruži oko Zemlje, Webb će kružiti u području svemira poznatom kao Lagrangeova tačka, gdje će gravitacijska sila od Sunca i Zemlje biti uravnotežena centrifugalnom silom rotacionog sistema.

Objekt u jednoj od ovih pet tačaka, koji je prvi teoretizirao talijanski francuski matematičar Joseph-Louis Lagrange, ostat će stabilan i neće pasti u gravitacijski prostor Sunca i Zemlje, zahtijevajući samo malo goriva za prilagođavanje.

Webb neće biti smješten tačno na L2, već će ga obilaziti na udaljenosti sličnoj onoj između Zemlje i Mjeseca, dovršavajući ciklus svakih šest mjeseci. To će omogućiti da teleskop ostane termički stabilan i da proizvodi energiju iz svojih solarnih panela.

Prethodne misije na L2 uključuju zvjezdarnice Herschel i Planck Evropske svemirske agencije i NASA-inu anizotropsku sondu Wilkinson.

Webbov položaj također će omogućiti kontinuiranu komunikaciju sa Zemljom putem Deep Space Network - tri velike antene u Australiji, Španiji i Kaliforniji.

Ranije ovog mjeseca NASA je dovršila proces otvaranja dijela Webba koji će prikupljati infracrvene signale od prvih zvijezda i galaksija koje su nastale prije 13,5 milijardi godina.

Njegova misija također uključuje proučavanje udaljenih planeta, poznatih kao egzoplaneti, kako bi se utvrdilo njihovo porijeklo, evolucija i nastanjenost, a očekuje se da će teleskop prve slike poslati još u junu ili julu.