open-navfaktor-logo
search
Pitali smo
Nakon sumnje u zarazu: Ima li prijavljenih oboljelih od Q groznice u KS, koliko je opasna, šta kažu u inspekciji
Inspektoratu veterinarske inspekcije Kantonalne uprave za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo dostavljen je Izvještaj o ispitivanju uzoraka organa teladi Veterinarskog fakulteta Univerziteta u Sarajevu kod kojih je u jednom slučaju PCR metodom utvrđeno prisustvo gena, uzročnika Q groznice.
20.01.2023. u 07:47
get url
text

Prema informacijama ispitivanje uzorka, čiji je vlasnik PD Butmir, provedeno je u okviru rutinske diferencijalne dijagnostike hepatitisa kod teladi. Napominjemo da u međuvremenu nismo dobili prijave o obolijevanju studenata od strane zdravstvenih ustanova koje su, shodno Zakonu o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti, dužne obavijestiti nadležni inspekcijski organ o slučaju potvrde oboljenja od zaraznih bolesti. Također, sumnja na postojanje zaraze nije prijavljena Inspektoratu ni od strane veterinarske službe koja je organizirana na imanju Poljoprivrednog dobra Butmir. Inspektorat veterinarske inspekcije je odmah po prijemu navedenih saznanja počeo sa aktivnostima iz svoje nadležnosti koje će uključiti detaljno epizootiološko i epidemiološko istraživanje, s ciljem utvrđivanja relevantnih činjenica i poduzimanja daljih mjera, a o čemu ćemo pravovremeno informisati javnost – naveli su iz Kantonalne uprave za inspekcijske poslove KS.

Dvije velike epidemije

Prema riječima Vildane Brdarić, glasnogovornice, "u cjelokupnom slučaju važno je razdvojiti dvije stvari".

- Mi smo dobili izvještaj vezan za analizu organa leša iz kojeg je izoliran gen koji je uzročnik Q groznice, ali treba naglasiti da uzrok smrti nije bila Q groznica. Što se tiče studenata, po zakonu nama su zdravstvene ustanove trebale dostaviti obavijest o toj zonozi kod ljudi. Međutim, to se nije desilo, mi dakle, nemamo nikakve informacije o prijavljenim zaraženim ljudima - objasnila je Brdarić.

Podsjetimo, prije dva dana u medijima se pojavila informacija da je nekoliko studenata Veterinarskog fakulteta u Sarajevu oboljelo od Q groznice, te da su se navodno zarazili tokom nastave na Poljoprivrednom dobru Butmir prilikom direktnog kontakta sa životinjama.

Reagirao je i dekan Muhamed Smajlović, kazavši "kako je jedna studentica prije mjesec javila Fakultetu da je hospitalizirana zbog Q groznice i da je zbog toga nastavna baza na Poljoprivrednom dobru Butmir, sa sjedištem u Bojniku, obustavljena, kao i da se trenutno radi biosigurnosni protokol".

VEZANI TEKST - Dekan Smajlović o zarazi studenata Q groznicom: Praksa na farmi u Bojniku obustavljena

- Mi imamo jednu studenticu koja nas je e-mailom prije mjesec dana obavijestila da je hospitalizirana zbog Q groznice. Nakon toga smo mi odmah poduzeli korake - analizirali uzorke sa naše nastavne baze na Farmi Bojnik, a nakon dobijenih rezultata uzoraka na Q groznicu obustavili smo nastavu iz sigurnosnih zdravstvenih razloga i prešli na drugu nastavnu bazu. Nemam drugih informacija o zaraženim studentima – pojasnio je Smajlović.

Jučer nismo uspjeli stupiti u kontakt sa dekanom Smajlovićem.

Dr. Emina Kurtagić-Pepić, epidemiologinja u Zavodu za javno zdravstvo KS, kaže kako oni do sada nisu registrirali nijedan slučaj Q groznice.

- Iza pandemije izazvane koronavirsom sve opcije su otvorene i sve je moguće, pogotovo virusne bolesti. U periodu smo približavanja vrhuncu obolijevanja od gripe, čiji simptomi jako posjećaju na one koje daje Q groznica. Želim ponoviti da mi do sada nismo imali nijedan prijavljeni slučaj Q groznice, ali to ne znači da je nije bilo - naglasila je Kurtagić-Pepić.

Prim. dr. Ednan Drljević, infektolog u Općoj bolnici "Prim. dr. Abdulah Nakaš" u Sarajevu, kaže "kako je Q groznica uvijek prisutna, ali da se uglavnom radi o pojedinačnim slučajevima".

- Imali smo ranije dvije velike epidemije Q groznice u Kaknju kada je više od 100 ljudi oboljelo. Pošto infekciju mogu prenijeti mnoge životinje koje uglavnom nemaju izraženih simptoma, vlasnici vrlo često i ne znaju da su zaražene dok ih ne testiraju. Što se tiče proizvoda od takvih životinja, oni nisu zarazni, što je ustvari i najvažnije. Dakle, ako neko od ljudi i oboli, radi se o profesionalnom oboljenju, pogotovo ako su krave izvor zaraze. U slučajevima nomadskog stočarenja, kada su zaražene ovce, to može biti problem jer mogu biti zaražena cijela polja pošto se životinje stalno kreću – objašnjava Drljević.

Na pitanje, koliko je Q groznica opasna po ljude, Drljević odgovara kako većina zaraženih preboli bez ikakvih ili sa izuzetno blagim simptomima.

- Bolest prolazi i bez terapije, iako sa uključenom terapijom to puno brže ide. Iako u medicinskim knjigama piše da Q groznica može izazvati i komplikacije, mi do sada nismo to kroz praksu uspjeli dokazati. Q groznica može uzrokovati poremećaje u radu srca, ali to je nemoguće dokazati. Mi smo do sada imali na stotine oboljelih, ali ni kod jednog nisu dokazane komplikacije ili da je Q groznica bila okidač za neku hroničnu bolest - navodi Drljević.

Zarazu dodaje prate opći infektivni simptomi, kao što su slabost, malaksalost, febrilnost, a Q groznicu najlakše je otkriti putem rentgena pluća.

- Što se tiče terapije, puno je lijekova koji se mogu uključiti u liječenju Q groznice, što pacijentu i ljekaru olakšava put ozdravljenja.

Profesionalno oboljenje

Kaže da u posljednje vrijeme u Općoj bolnici nisu imali nijedan slučaj Q groznice.

- Poslije rata u bolnici je znalo ležati i po 70 oboljelih. Danas je to rijetko. I kada se desi, to su pojedinačni slučajevi, i uglavnom se radi o profesionalnom oboljenju – zaključio je Drljević.

U medicinskim knjigama navodi se kako je Q-groznica najčešća zoonoza, rasprostranjena u cijelom svijetu, posebno u ruralnim područjima. U stočarskim predjelima Q-groznica je endemska bolest. To je bolest nekih divljih i gotovo svih domaćih životinja, među kojima se održava i prenosi preko krpelja.

Od domaćih životinja najčešći rezervoar i izvor bolesti za čovjeka su ovce i koze, iako to mogu biti i konji, goveda, mačke, perad i psi.

U našim krajevima su kao izvor infekcije najvažnije ovce, potom koze i goveda. Kod domaćih životinja bolest je hronična, najčešće bez vidljivih simptoma. Za vrijeme trudnoće kod životinja, vrsta bakterije koja izaziva Q-groznicu (Coxiella burnettii), intenzivno se razmnožava u organima ovce, posebno u maternici, plodovim ovojima i posteljici.

Bakterija koja uzrokuje groznicu je otporna, pa može dugo preživjeti u sasušenim životinjskim ekskretima, na vuni ovaca, sijenu, đubrivu, prašini i u mlijeku.

Čovjek se uglavnom zarazi udisanjem inficiranog aerosola (npr. rad u vrtu sa zaraženim stajskim đubrivom ili boravak blizu stada na ispaši).

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.