Deklaracija ZAVNOBiH-a o pravima građana Bosne i Hercegovine bit će u fokusu obilježavanja jubileja 75. godišnjice ZAVNOBiH-a, prenosi Anadolu Agency (AA)

Svečana akademija bit će održana u Vijećnici 25. novembra u 20 sati. U obilježavanju 75. godišnjice ZABNOBIH-a u centru pažnje bit će Deklaracija o pravima građana Bosne i Hercegovine. Ovaj dokument je nepoznat široj javnosti. Prema ocjenama historičara i stručnjaka, Deklaracija je najvredniji dokument koji je ikada stvoren na teritoriji Bosne i Hercegovine.

Predsjednik Organizacionog odbora Raif Dizdarević je prije 75 godina, kao partizanski kurir, u vrijeme ZAVNOBiH-a, dolazio u Jajce.

- Tada nisam znao šta se događa - kazao je Dizdarević.

Razgovarao je s ostalim kuririma koji su dolazili iz svih krajeva i svi su bili svjesni da je u pitanju "nešto krupno". U to vrijeme, početkom oktobra 1943., partizanske jedinice su oslobodile Tuzlu kako bi se skrenula pažnju neprijatelja s događaja koji su se pripremali u Mrkonjić Gradu i Jajcu.

Prijedlog teksta Deklaracije, koju je ZAVNOBiH usvojio 1. jula 1944. godine u Sanskom Mostu, napisali su pravnik iz Livna Hasan Brkić i književnik iz Bijeljine Rodoljub Čolaković. Tekst je vijećnicima prezentirao Hasan Brkić, a Čolaković je tada govorio da je to "naš novi ustav".

O Deklaraciji se dugo šutjelo. Ovaj dokument je bio potiskivan u zaborav pa šira javnost nije ni bila svjesna da on postoji, vjerovatno zato što je tražila veći nivo sloboda nego što je to bilo u periodu 1945-1990. godine.

Rasim Kadić smatra da je razlog odbijanja Deklaracije bio zbog otpora višestranačkom sistemu.

- Krajem devedestih godina Deklaracija je bila ključ za pluralizaciju političkog sistema, pa je Liberalna stranka u tadašnjem bh. parlamentu podnijela zahtjev da se na snagu vrati Deklaracija iz Sanskog Mosta. Deklaraciju je liberalima otkrio Tarik Haverić, koji je sa Zdravkom Grebom krajem devedesetih napisao tekst novog ustava BiH. Ali, po drugi put, Deklaracija je bačena u zaborav, i tako je sve do danas- prisjeća se Kadić.

Deklaracija o ljudskim pravima građana Bosne i Hercegovine (1944.) je podudarna sa idejom UN Deklaracije o ljudskim pravima koja je usvojena četiri godine kasnije (1948.)