Bonske ovlasti

Najavljene tužbe protiv visokih predstavnika, Inzko u zimskom snu, Dodik u ofanzivi na državu

Objavljeno: 14.11.2019. u 07:43 Autor: E. Latif

U periodu od 1997. do 2012. godine visoki predstavnici u BiH su korištenjem bonskih ovlasti nametnuli čak 899 odluka

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik rekao je da će Republika Srpska inicirati formiranje fonda za prikupljanje novca za tužbe protiv visokih predstavnika koji su obavljajući tu funkciju, između ostalog, prema njegovom mišljenju, kršili Ustav i Dejtonski sporazum.

-Jedino nam preostaje da ih tužimo u njihovim zemljama jer RS nema kapacitet da pokreće sporove na međunarodnim sudovima. Ipak, možemo da ih privatno tužimo - rekao je Dodik novinarima u Drvaru, komentarišući rezultate posebne sjednice Narodne skupštine na kojoj je usvojena Informacija o neustavnoj transformaciji dejtonske strukture BiH i utjecaju na položaj i prava Republike Srpske, kao i 20 zaključaka koje je predložila vladajuća većina.

Dodik je rekao da se Skupština na sjednici referisala na uporno kršenje Dejtonskog sporazuma, te odbacila "neustavna bonska ovlaštenja koja su koristili visoki predstavnici u BiH i time utjecali na politički sistem u BiH".

Autoritet OHR-a

Bonske ovlasti su uvedene 1997. godine kao instrument kojim je ojačan autoritet OHR-a u BiH te spriječeno kršenje i osigurana implementacija Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Bonske ovlasti mogu biti poništene samo novim odlukama visokih predstavnika.

U martu ove godine navršila se puna decenija kako dužnost visokog predstavnika obavlja Valentin Inzko. U posljednje tri godine u nekoliko navrata je najavio mogućnost korištenja bonskih ovlasti, ali, naravno, "zabrinuti" Inzko to nikada nije uradio, te iz samo njemu znanih razloga nikada se nije usudio propitivati antidejtonsku politiku koju vode lider SNSD-a Milorad Dodik i njegov političko-poslovni partner lider HDZ-a BiH Dragan Čović.  

U maju ove godine predstavnici zemalja članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN) su iskazali zajedničku zabrinutost zbog postupaka političkih predstavnika u Bosni i Hercegovini, među kojima je kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma, formiranje rezervnog policijskog sastava u bh. entitetu Republika Srpska, negiranje genocida i slavljenje osuđenih ratnih zločinaca.

Zapadne sile, među kojima SAD, Velika Britanija, Njemačka, Poljska, Francuska... podržale su Inzka i dale mu zeleno svjetlo za korištenje bonskih ovlasti protiv onih bh. političara koji uporno krše Dejtonski mirovni sporazum. Političkih ispada lidera SNSD-a Milorada Dodika, kao i lidera HDZBiH Dragana Čovića bilo je napretek, ali Inzko osim što je uprazno prijetio, nije poduzeo ništa.

Vjerovalo se da će Inzko upotrijebiti bonske ovlasti nakon što je 25. septembra 2016. godine predsjednik RS-a Milorad Dodik organizovao i proveo neustavni referendum. Mahao je njima, "prijetio", ali kad je "dotjeralo cara do duvara", ušutio se. Inzko je tako ostao nijem na školski primjer kršenja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Bilo je govora da će ih iskoristiti da nametne izmjene Izbornog zakona BiH. Ali i to je ostalo samo na praznoj priči. Govorilo se da će nametnuti Zakon o negiranju genocida, ali opet se nailazi na zid šutnje. Nije Inzko reagirao ni kada je privatna nevladina organizacija Dragana Čovića HNS usvojila deklaraciju o neprihvatanju haške presude Priliću i ostalima, što predstavlja ne samo kršenje Dejtonskog sporazuma, već i neprihvatanje međunarodnih sudskih presuda, što je politički presedan.  

Koliko su korištene bonske ovlasti

U periodu od 1997. do 2012. godine visoki predstavnici u BiH su korištenjem bonskih ovlasti nametnuli čak 899 odluka.

Ovim su odlukama uklanjani oni bh. političari koji su aktivno radili na rušenju države, nametani su zakoni koji su omogućavali nesmetano funkcionisanje državnih institucija, dobili smo jedinstvenu valutu, registarske tablice, pasoše…

Prvi visoki predstavnik bio je Carl Bildt. U BiH je došao 1996. godine. Godinu poslije uvedene su bonske ovlasti, koje su do te mjere ojačale visokog predstavnika da je on bio "tri u jedan", izvršna, sudska i zakonodavna vlast.

Bonske ovlasti najviše je upotrebljavao pokojni Paddy Ashdown, koji je zbog toga i najžešće kritikovan. Za svog mandata od 2002. do 2006. godine nametnuo je čak 430 odluka i smijenio čak 59 funkcionera iz Republike Srpske.

Carlos Westendorp nametnuo je 80 odluka. On je 1999. godine smijenio predsjednika RS-a Nikolu Poplašena zbog odbijanja da imenuje mandatara za sastav Vlade RS-a Milorada Dodika, koji je sada stavljen na američku crnu listu. Također, nametnuo je jedinstvenu državnu valutu – konvertibilnu marku (BAM), te zastavu Bosne i Hercegovine.

Wolfgang Petritsch bonske ovlasti je upotrijebio 242 puta. Petritsch je nakon što je spriječen pokušaj uspostave hrvatske samouprave i formiranja hrvatskog trećeg entiteta, 2001. godine, smijenio tadašnjeg člana Predsjedništva BiH Antu Jelavića, te niz zvaničnika na federalnom i kantonalnom nivou.

Christian Schwartz Schilling bonske ovlasti upotrijebio je 66 puta.

Miroslav Lajčak najmanje je od svih visokih predstavnika koristio ovaj instrument, samo 30 puta. Lajčak je nametnuo izmjene i dopune Zakona o Vijeću ministara, čime je trebala biti omogućena bolja funkcionalnost državnih institucija, a sa pozicija je smijenio Dragomira Andana,  direktora Policije RS-a, i Predraga Ćeranića, uposlenika OSA-a.

Aktuelni visoki predstavnik Valentin Inzko upotrijebio je ove ovlasti oko 50 puta, i sve one bile su simbolične.

Prvi put bonske ovlasti je iskoristio u junu 2009. godine (nakon tri mjeseca mandata u BiH) i smijenio dvojicu policijskih zvaničnika zbog, kako je navedeno, antidejtonskih aktivnosti i prijetnji službenicima međunarodne zanjednice uključujući i osoblje OHR-a. Smijenjeni su policijski komesar Hercegovačko-neretvanskog kantona Himzo Đonko i službenik SIPA-e Radislav Jovičić.

Uloga visokog predstavnika 

Visoki predstavnik je u ime međunarodne zajednice zadužen za nadgledanje provedbe civilnih aspekata Dejtonskog sporazuma, za koordinaciju aktivnosti međunarodnih civilnih organizacija i agencija koje djeluju u zemlji, za pomoć, kada to smatra potrebnim, u rješavanju svih poteškoća koje se jave u vezi s provedbom civilnoga dijela Sporazuma, te je konačni autoritet u zemlji za tumačenje njegovog civilnoga dijela. Dodatne ovlasti kao što su naprimjer bonske ovlasti visokog predstavnika utvrđuje Vijeće za provedbu mira (PIC).

Izvor:   Faktor

Faktor pratite putem aplikacija za Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook i Twitter. Zabranjeno je prenošenje sadržaja bez odobrenja redakcije. Kontaktirajte nas na [email protected]

Vezani članci

Iz kategorije