Izložba je prvobitno trebala biti održana u galeriji Zgrade UN-a u New Yorku, ali je zbog pandemije koronavirusa prikazana online.

Osim Begića, priliku da učestvuju na izložbi, prema izboru kustosa Gilleda Gaarija imalo je još 99 umjetnika iz cijelog svijeta. Izložba govori o temama u vezi s ljudskim pravima, policijskom brutalnošću, siromaštvom, klimatskim promjenama...

Otvaranje izložbe pratio je govor savjetnika gen. sekretara UN-a Fabrizzia Hoschilda.

- Ne treba posebno spominjati da je izuzetna čast učestvovati na ovakvoj izložbi, jedino što mi predstavlja još veće zadovoljstvo je to što je izložena slika "Srebreničko kolo" između ostalog i nastala iz neprihvatanja priče o nevinosti UN-a i Međunarodne zajednice o genocidu u Srebrenici.

Ne mislim da bi UN bio zainteresovan za samokritičnost, međutim angažovali su kustosa koji je birao najbolje radove za postavku. Moje djelo ovaj put bilo je u funkciji ogledala - istakao je Begić.

Naziv djela "Srebreničko kolo" simboličan je i predstavlja realnost iz jula 1995. godine kada je počinjen genocid nad Bošnjacima.

- Igranje kola prisutno je još od Srednjeg vijeka u bosanskohercegovačkoj, ali i u brojnim drugim kulturama širom svijeta, a stara bosanska izreka za one koji su saveznici kaže da "igraju u istom kolu". Ovaj ciklus ilustruje metaforičko kolo u kojem plešu vojnici VRS-a i UN-a koji su, također, međusobno zamijenili odjeću tako da se teško razaznaje ko je ko (razmjena odjeće je inspirisana fotografijama na kojima su vojnici UN-a i VRS-a na zajedničkim pijankama i druženjima prije genocida, često su mijenjali kape). Kolo predstavlja cikličnost ponavljanja historije; u ovom slučaju ponavljanje istoga zla u svom najgorem obliku – genocidu. Osim Ratka Mladića i VRS-a, i država Holandija odlukom Suda u Haagu proglašena je 10 posto krivom za genocid - a šta znači biti kriv za 10 posto nečijeg života? – pita Begić.