Petak, 10.07.2020.

Trideseti rođendan

Na današnji dan osnovana SDA: "Neće biti komadanja Bosne, za to je garancija snaga koja se rađa u ovoj sali"

Alija Izetbegović na 1. Kongresu SDA

Na današnji dan, prije tačno 30 godina, je osnovana Stranka demokratske akcije (SDA). Dvadeset i šestog maja 1990. godine je u svečanoj sali hotela "Holiday Inn" održana Osnivačka skupština SDA, čime je ozvaničen početak djelovanja ove političke stranke, nakon 45 godina jednopartijskog sistema u Jugoslaviji.

Inicijativni odbor za osnivanje SDA je činilo 40 intelektualaca, umjetnika i poduzetnika iz Sarajeva, Zagreba, Mostara, Ljubljane i Banje Luke, a za prvog predsjednika stranke je izabran Alija Izetbegović. Početni strah, koji je bio prisutan zbog postojanja Zakona o zabrani političkog djelovanja van tadašnjeg Saveza komunista, koji je za prekršitelje predviđao i desetogodišnje zatvorske kazne, ubrzo su, tvrde učesnici, zamijenili "prokos i odlučnost".

- Siguran sam da tumačim najdublja osjećanja muslimanskog naroda ako kažem da on neće dozvoliti komadanje Bosne. Sramni sporazum Cvetković - Maček o podjeli ove zemlje je mrtav. Za to je garancija snaga koja se danas rađa u ovoj sali – kazao je Alija Izetbegović prisutnima, popraćen glasnim aplauzom.

Aktivnosti za osnivanje stranke su započete još 1989. godine, tačno godinu nakon izlaska Alije Izetbegovića iz zatvora. Izetbegović je pronašao istomišljenike koji su se okupili oko ideje o osnivanju stranke koja će predstavljati tada Muslimane, a danas Bošnjake na prostoru bivše Jugoslavije, a ta se ideja brzo raširila i među stanovništvom.

Osnivanje stranke je zvanično najavljeno na konferenciji za medije 27. marta 1990. godine, koje je kasnije u javnosti ostalo poznato kao "Saopćenje četrdesetorice". Taj Inicijativni odbor su činili: Alija Izetbegović, dipl. pravnik iz Sarajeva; Muhamed Čengić, dipl. ing. Iz Sarajeva; dr. Maid Hadžiomeragić, stomatolog iz Sarajeva; dr. Muhamed Huković, profesor iz Sarajeva; Edah Bećirbegović, advokat iz Sarajeva; prim. dr. Šaćir Ćerimović, ljekar iz Sarajeva; Salim Šabić, privrednik iz Zagreba; prof. dr. Sulejman Mašović, Defektološki fakultet Zagreb; prof. dr. Fehim Nametak, znanstveni radnik iz Sarajeva; Salih Karavdić, advokat iz Sarajeva; Fahira Fejzić, novinar iz Sarajeva; dr. Šaćir Čengić, ljekar iz Sarajeva; Edhem Traljić, dipl. pravnik iz Sarajeva; Džemaludin Latić, književnik iz Sarajeva; Omer Pobrić, muzičar iz Sarajeva; dr. Sead Šestić, znanstveni radnik iz Sarajeva; prim. dr. Tarik Muftić, ljekar iz Mostara; Safet Isović, estradni umjetnik iz Sarajeva; dr. Šemso Tanković, docent na ekonomskom fakultetu u Zagrebu; Mirsad Veladžić, magistar tehnologije iz Velike Kladuše; prim. dr. Kemal Bičakčić, ljekar iz Sarajeva; Abdulah Skaka, obrtnik iz Sarajeva; Omer Behmen, dipl. ing. građ. iz Sarajeva; Šefko Omerbašić, glavni imam iz Zagreba; dr. Mustafa Cerić, docent Islamskog teološkog fakulteta iz Sarajeva; dr. Sulejman Čamdžić, znanstveni radnik iz Zagraba; prof. dr. Lamija Hadžiosmanović, Filozofski fakultet iz Sarajeva; dr. Halid Čaušević, dipl. pravnik iz Sarajeva; Kemal Nanić, dipl. ing. građevine iz Zagreba; Bakir Sadović, student iz Sarajeva; Faris Nanić, student iz Zagreba; Nordin Smajlović, student iz Zagreba; Husein Huskić, magistar mašinstva iz Zagreba; Mirsad Srebrenković, dipl. pravnik iz Zagreba; Nedžad Džumhur, dipl. tehnolog iz Banja Luke; Fehim Nuhbegović, privrednik iz Zagreba; Đulko Zunić, privrednik iz Zagreba; prof. dr. Almasa Šaćirbegović, Veterinarski fakultet u Sarajevu; prof. dr. Ahmed Bračković, Ekonomski fakultet u Sarajevu.

Programskom deklaracijom SDA je sebe definirala kao "politički savez građana Jugoslavije koji pripadaju muslimanskom kulturno-povijesnom krugu, kao i drugih građana Jugoslavije koji prihvataju program i ciljeve Stranke". Očuvanje Bosne i Hercegovine kao države Muslimana, Srba i Hrvata je istaknuto kao poseban interes.

Na prvim višestranačkim izborima, održanim u novembru 1990. godine, SDA je osvojila 86 od ukupno 240 mandata u Skupštini SRBiH, a od sedam članova tadašnjeg Predsjedništva SRBiH su trojica bili kandidati SDA. U periodu agresije na BiH, SDA je uspjela organizirati i očuvati politički život u BiH, ali i odbranu od agresora.

Na prvim poslijeratnim izborima održanim 1996. godine SDA je osvojila najveći broj glasova. U Federaciji BiH Stranka je osvojila apsolutnu većinu, a kandidat SDA je izabran za člana Predsjedništva BiH, osvojena je većina u šest od ukupno 10 kantona na području Federacije BiH. U Narodnoj Skupštini RS-a SDA je participirala sa 14 mandata od ukupno 83 mjesta. U septembru 1997. godine održan je 2. Kongres Stranke demokratske akcije na kom su delegati poziciju SDA redefinisali kao "politički savez građana koji prihvataju program i ciljeve Stranke".

U oktobru 2001. godine u Sarajevu je održan 3. Kongres SDA. Kongres je pokazao da je SDA završila svoju historijsku ulogu kao pokret i da je prešla u fazu profiliranja iz pokreta u stranku. Težište djelovanja SDA je od nacionalnog pomjereno ka općem, građanskom. SDA je sebe definisala kao "Narodnu stranku političkog centra, otvorenu za sve građane BiH".

Na 3. Kongresu Stranke demokratske akcije Alija Izetbegović se povukao sa pozicije aktivnog predsjednika SDA, te je proglašen doživotnim počasnim predsjednikom. Za predsjednika SDA izabran je Sulejman Tihić, koji na toj poziciji ostaje do smrti 2014. godine.



Na 6. Kongresu SDA 2015. godine je za predsjednika SDA izabran Bakir Izetbegović. Izetbegović je ponovo izabran za predsjednika stranke na posljednjem 7. Kongresu, koji je održan 14. septembra 2019. godine u sarajevskoj dvorani Zetra. Bio je to najveći Kongres SDA od osnivanja te stranke, na kojem je učestvovalo više od 1.200 delegata, na kojem je usvojen i novi Statut stranke.

Faktor pratite putem aplikacija za Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook i Twitter.
Zabranjeno je prenošenje sadržaja bez odobrenja redakcije. Kontaktirajte nas na [email protected].
Vezani tekstovi
Više iz kategorije
Najnovije Najčitanije Na vrh