Nakon muzeja posvećenih iluziji, torturi, prekinutim vezama, Zagreb i Hrvatska dobili su prvi Muzej čokolade čija se slatka postavka može razgledati u Varšavskoj ulici.
Ponešto od izloženog može se i probati, upravo po tom je ovaj muzej posvećen samo čokoladi "jedan od najslađih na svijetu", kako voli reći njegova suosnivačica Ružica Božić Cerovac, i sama ljubiteljica slatka od kakaovca.
Čokolada, čiji je osnovni sastojak kakao, slatka je namirnica koja čovjeka prati od najranijeg djetinjstva pa sve do starosti. Čokolada postoji u najrazličitijim oblicima, od tekuće i čvrste pa sve do praha, može biti bijela ili crna, može biti gorka ili slatka, s rižom, lješnjacima, mlijekom ili grožđicama.
Ideja za muzej potekla s putovanja
Suosnivačica Muzeja čokolade Zagreb je Ružica Božić Cerovac, ljubiteljica čokolade koja poručuje kako s čokoladom ne valja pretjerati: jedan red čokolade dnevno sasvim je dostatan za ugoditi nepcu i želji za šećerom kojeg u ovoj prehrambenoj namirnici ima više nego što smo spremni sebi priznati, kaže.
Dobrobiti konzumiranja čokolade su neupitne, jer teobromin, koji je sastavni dio čokolade potiče dobro raspoloženje, a čokolada je, kako kaže nauka, dobra i za krvni sistem.
S druge strane, potrebno je pripaziti na nuspojave koje pretjerana konzumacija čokolade nosi, uz opasnost za lijep osmijeh, čokolada, posebno kod djece, uzrokuje hiperaktivnost.
- Često nismo ni svjesni koliko čokolada zapravo ima šećera - kaže Ružica koja je na ideju osnivanja Muzeja čokolade došla obilazeći s mužem i djecom slične muzeje i čokolaterije po Europi, gdje ih ima napretek.
- Svaki put kad bi došli na takvo mjesto, uvijek bi naišli na isti problem, da bi našoj djeci bilo dosadno. S velikim očekivanjima ulazili bi u muzej čokolade, a onda bi razočarani izlazili vani - priča Ružica.
Ideja za savršen muzej čokolade, u kojem bi i odraslima i djeci bilo zabavno, rodila se na podužem putovanju i pri povratku u Zagreb iz jednog takvog muzeja.
Od Amerike do Evrope, od gorke do slatke čokolade
Muzej je koncipiran kroz sedam prostorija koje pričaju o šest važnih historijskih razdoblja i etapama prisutnosti čokolade u ljudskom društvu, kroz priču o nastanku ove sveprisutne namirnice, od njenoga "sazrijevanja" na drvetu kakaovca pa sve do čokolade na policama trgovina.
{$galerijaFotografija}
Svaka od prostorija ima scenografiju koja prati historijsko-prostornu rasprostanjenost čokolade, a u svakoj od prostorija može se ponešto probati.
U prvoj sobi prikazana je tropska šuma u kojoj raste kakaovac i gdje čokoladu prave i konzumiraju domoroci tisstoljećima prije naše ere, pijući je zagrijanu i začinjenu vanilijom ili drugim začinima, bez dodavanja šećera.
U posljednjoj, ali ne najmanje važnoj prostoriji, posjetitelji mogu kupiti i probati stotinjak različitih proizvoda malih hrvatskih proizvođača čokolade.
Ružica je predmete vezane uz čokoladu, od kojih su neki sada izloženi u muzeju, počela sakupljati godinama prije otvorenja, posebno starinske šoljice za vruću čokoladu.
Sve predmete koje bračni par Cerovac nije uspio pronaći, kao što su posude iz kojih su Indijanci konzumirali i koristili za proizvodnju čokolade hiljadama godina prije Evropljana, napravili su kao replike domaći, hrvatski umjetnici prema originalnim modelima kakvi se mogu vidjeti u američkim muzejima.
Ima tu vrijednog keramičkog posuđa koje datira još iz 18. stoljeća, svaka šoljica priča o svom vlasniku koji je iz nje konzumirao ovaj slatki napitak, a predmeti koji opisuju proizvodnju u industrijskom dobu uglavnom su originalni.
Najvrjedniji sastojak čokolade je kakaovo maslo kojeg danas u jeftinim verzijama čokolade mijenja palmino ulje kojem se, a kako bi oponašali prirodne sastojke, dodaju i razni zgušnjivači.
Mali proizvođači čokolade prave čokoladu od vrhunskih namirnica koje nerijetko imaju višu cijenu od one koju je prosječan konzument spreman platiti.
- Ljudi se nerijetko iznenade kada dođu u našu trgovinu i vide kolike su cijene vrhunske čokolade, ali ona košta - priznaje Ružica.
Zagrebački Muzej čokolade moguće je posjetiti svaki dan od 10 do 22 sata po cijeni ulaznice od 60 kuna (8 eura) za odrasle i 40 kuna (5,5 eura) za djecu.