open-navfaktor-logo
search
Migrantska kriza
Mustafa Ružnić: Predsjedništvo BiH hitno mora odrediti migrantsku kvotu koju država može "podnijeti"
Premijer Unsko-sanskog kantona Mustafa Ružnić izjavio je da Predsjedništvo Bosne i Hercegovine hitno mora odrediti kvotu migranata koju država može "podnijeti".
19.01.2021. u 17:59
get url
text

- Mi se sada nalazimo u fazi mirovanja što se tiče migracija odnosno migrantskog vala. Nalazimo se u zimskom periodu kada na području kantona boravi tri do tri po hiljade migranata. Kada su u pitanju smještajni kapaciteti Sedra, Borići, kada je u pitanju Miral, kada je u pitanju Lipa, to je otprilike taj kapacitet - rekao je Ružnić u razgovoru za Anadoliju i dodao:

- Postoji jako mali broj divljih kampova. Ono što nam je najbitnije je da smo sve ranjive kategorije uspjeli zbrinuti. Porodice, porodice s djecom, žene samci i djeca bez pratnje, oni su uveliko smješteni u Sedri i Borićima i ta dva kampa funkcionišu bez ikakvih problema.

Sigurnosna situacija se, kako je rekao, također popravila kada je u pitanju migrantski val.

- Ono što smo mi uvijek upozoravali, znači i u oktobru 2018. kada smo preuzeli vladu, uvijek smo govorili 'doći će zima i moramo se pripremiti za zimu'. Tada je samo na ulicama grada Bihaća bilo 9.500 migranata, da ne kažem drugih općina - rekao je Ružnić.

Podsjetio je da je upozoravao na pojačani migrantski val na proljeće i 2019. i 2020. godine, rekavši da je pozivao i na pripreme na novi migrantski val.

Upozorio je da se BiH treba pripremiti za proljeće 2021., kada je u pitanju novi migrantski val.

- Samo na Unsko-sanskom kantonu, ono što smo mi uspjeli evidentirati u proteklih tri godine, je došlo 94.500 migranta - podsjetio je kantonalni premijer.

Istakao je da "moramo hitno donijeti kratkoročne mjere, odnosno dugoročne mjere kada je u pitanju pozicija Bosne i Hercegovine" naspram migrantske krize.

- Prije svega, pod hitno Predsjedništvo Bosne i Hercegovine mora odrediti kotu koju može 'nositi' Bosna i Hercegovina kada su u pitanju migranti. Druga stvar je hitno uspostavljanje koordinacije, znači ta vertikalna koordinacija svih nivoa vlasti, jedna vertokala u kojoj su i Crveni križ i medicinske i policijske ustanove s jedne i međunarodne organizacije s druge strane. Znači, bez te koordinacije nećemo napraviti ništa - rekao je Ružnić.

Sljedeća stvar koja se mora donijeti, smatra Ružnić, je Strategija upravljanja migracijama, a ukoliko je ne možemo donijeti ili prepisati, možemo donijeti planove kako i na koji način upravljati migracijama.

Premijer USK-a Ružnić je naglasio i značaj zaštite istočne granice BiH, podsjetivši da postoji 15 udarnih tačaka na kojima migranti prelaze u BiH i koje se moraju suzbiti.

Sljedeća stvar koju, prema mišljenju Ružnića, treba uraditi je ravnomjerna raspodjela migranata, odnosno kampova.

- Svi migranti koji borave na području USK-a su za deportaciju, prema važećim zakonima to je slučaj i s migrantima na području Kantona Sarajevo - rekao je.

Neophodna je, smatra Ružnić, i izmjena i dopuna postojećih Zakona o azilu i Zakona o strancima, koji se moraju prilagoditi, jer postojeći zakoni ne poznaju ovakvu vrstu migracija

Potrebno je i kapacitiranje Granične policije BiH i Službe za poslove sa strancima, koja ima jako mali broj inspektora na terenu.

- Neophodna je i evidencija svih organizacija koje rade s migrantima, kao i kontrola novca, jer sve što je rađeno je rađeno novcem međunarodne zajednice, i hvala im na pomoći. Međutim, kada je u pitanju kontrola novca država se mora uveliko uključiti u kontrolu - kazao je.

BiH, smatra Ružnić, dugoročno mora ići ka jednom zajedničkom institucionalnom djelovanju jer novi pakt o migracijama i azilu Evropske komisije predviđa da sav višak migranata bude vraćen na vanjske granice EU i da se svi dolazeći migranti zadrže na njenim vanjskim granicama.

- U tom paktu mi smo na najvećem udaru, jer smo svojevrsno ostrvo u EU, jer možemo postati i jedna velika čekaonica za migrante - kazao je Ružnić.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.