Džemat Maljevac se nalazi u Karlovačkoj županiji, odnosno, u neposrednoj blizini bh. granice i Velike Kladuše, a broji 176 porodica.

Islamski centar u Maljevcu prostirat će se na 450 kvadrata, munara će biti visoka 22,5 metra, kupola visine 11,5 metara s tri male kupole i svim sadržajima koji ovu građevinu čine islamskim centrom. Od Bosne i Hercegovine i graničnog prijelaza u Maljevcu udaljen će biti svega 100 metara.

Admir ef. Muhić (u sredini) FOTO: AA

Admir ef. Muhić, imam džemata Maljevac, poručio je da gradeći džamiju, zapravo grade sebe.

Džemat Maljevac je osnovan 1998. i pripadao je Medžlisu Islamske zajednice Zagreb, a djeluje na području općina Cetingrad i Vojnić u Karlovačkoj, te u općini Topusko u Sisačko-moslavačkoj županiji. Sada pripada Medžlisu Islamske zajednice Karlovac.

Odmah sljedeće godine kupljena je kuća te je prenamijenjena za mesdžid u kojem se odvijaju vjerske aktivnosti. Godine 1999. džematlija Ferid Alibegić uvakufio je 4.000 kvadrata zemljišta za mezarje koje se nalazi u Širokoj Rijeci. U 2018. godini stavljena je u funkciju novoizgrađena gasulhana na mezarju za koju je Općina Vojnić uradila projektnu dokumentaciju i ishodovala potrebne dozvole, a vlastitim sredstvima džemat Maljevac je gasulhanu izgradio u potpunosti.

Skučeni prostor od 40 kvadrata

- U skučenom prostoru od 40 kvadrata obavljamo mekteb i klanjamo, primamo goste, organiziramo različite sadržaje od iftara do druženja. Taj prostor nam je postao i radni i paradni i uvijek moramo paziti na vrijeme, na broj posjetilaca i dužinu trajanja - kazao je Muhić.

Podsjetio je da su 2012. kupili jedan dio zemljišta uz postojeći mesdžid, a 2020. su proširili vakuf dokupljivanjem još zemlje.

- Tako da danas imamo preko 6.000 kvadrata u kompletu. Uporedo smo tražili i najbolje rješenje što i kako tu izgraditi za potrebe ne samo ove generacije nego i u budućnosti za vjerske, kulturne, prosvjetne i karitativne djelatnosti shodno vremenu. Više to nije samo džamija nego i Islamski centar sa svim potrebnim sadržajima - pojasnio je Muhić.

Idejno rješenje je uradila arhitektica Alma Pinjić iz Jablanice, a glavni projekt arhitektica Željka Tomašić iz Zagreba.

- Uporedo s tim rješavali smo i drugu stranu. Džamija je za žive, a potrebe su bile da rješavamo i prostor za umrle muslimane. Imamo svoje mezarje i tu smo izgradili gasulhanu 2018. godine. Ujedno su se aktivnosti proširivale i na vjersko-obrazovnom planu. Sada imamo islamski vjeronauk u tri osnovne i jednoj srednjoj školi koje pripadaju našem džematu uz granicu s Bosnom i Hercegovinom - Cetingrad, Vojnić i Topusko. Naše je da radimo. To nam je i poslanje i misija, i obaveza i prioritet. A kada se radi onda stignu i rezultati - istakao je Muhić.

Govoreći o dozvolama za džamiju i Islamski centar, Muhić je kazao da su spremni što se tiče birokratije.

- Imamo riješen projekt i svu popratnu dokumentaciju kao i sve elaborate smo uspješno riješili i svu komunalnu infrastrukturu. Kruna toga je dobivanje građevinske dozvole koju smo dobili prošle godine od nadležnih službi. Vršimo tehničke pripreme, a to je traganje za adekvatnim izvođačem, a sakupljamo i novčane priloge. Nadamo se uskoro svečanosti polaganja kamena temeljca. Ne žurimo, ali ipak i nemamo više što čekati. Nadamo se skorijoj velikoj svečanosti u Maljevcu - poručio je Muhić.

Džamija mora imati i širinu i dubinu

Smatra da je jako bitna izgradnja džamije i Islamskog centra u Maljevcu.

- Ova djeca koja sada pohađaju mekteb u neuvjetnom prostoru zaslužuju adekvatni i pedagoški prostor. Ovi ljudi koji su u Maljevcu zaslužuju adekvatniji prostor gdje će se svi vidjeti na jednom mjestu, a ne jedni biti unutra dok drugi vani čekaju ili izviruju iza zida zbog nemogućnosti da mesdžid sve primi unutra. To je i jedini prostor kojeg imamo za našu populaciju koja živi u tri općine uz granicu. Bitno je i utoliko da se i druge aktivnosti propisane vjerskim kurikulumom prezentiraju i primjenjuju od dosadašnjeg obavljanja namaza.

Namaz je temelj, ali džamija u sadašnjem vremenu mora imati i širinu i dubinu, mora se imati gdje doći, i s kim doći, sjesti, razgovarati, družiti se, jesti, film gledati, zdravstveno djelovati, knjigu pročitati da se i kulturno uzdižemo i razveseliti se, ne samo tugovati, i koncert napraviti, pa prema tome i djelovati na međureligijskom planu.

Tu u skromnom prostoru imali smo i izložbe i promocije knjiga i koncertne nastupe vani. S Islamskim centrom roje nam se aktivnosti i zapravo džamiju i cijeli taj prostor stavit ćemo na svakodnevnu upotrebu za sve, ne samo za muslimane. To je jako bitno danas. Pandemija i zemljotresi su nas tome naučili. Prvo sklonište nam je džamija bez obzira da li praktični vjernici bili. Tu ćemo i pomoć dobiti, i skloniti se, zaštititi se i duhovno i tjelesno i moralno - naglasio je Muhić.

Islamski centar nedaleko od graničnog prijelaza

Istakao je da će džamija i Islamski centar biti izgrađeni stotinjak metara od međunarodnog graničnog prijelaza.

- To je uz državnu cestu D216. Mnogi koji prolaze ovim putem znaju gdje je to. Nasuprot nas je Velika Kladuša. Samo nas granica dijeli. Toliko blizu da ezan iz Bosne čujemo. Cijela Cazinska krajina koristi se ovim putnim pravcem prema zapadu, a dijaspora iz cijele Slovenije, Austrije i drugih zapadnih zemalja ovuda prolaze odlazeći prema svojim kućama. Zato i jesmo poznati po tome što se znaju gužve stvoriti prilikom ljeta ili blagdana na granici kada ljudi češće putuju, dolaze, odlaze, prolaze - pojasnio je Muhić.

Novac za izgradnju doniraju pojedinci.

- Do sada smo sami mi, lokalne džematlije ponijeli teret i na taj način smo se testirali da li smo za to i da li mi možemo ponijeti to breme. Dokazli smo da možemo. Sva dosadašnja izdvajanja smo sami riješili dajući svoje priloge. U nekoliko intervala sami smo skupili novac i kupili zemljište, sami smo platili izradu projektne dokumentacije, sami smo izgradili gasulhanu. To je dokaz da mi to želimo iz naših uvjerenja i jake želje koja je svakim danom sve veća da prionemo tom velikom poslu izgradnje. Gradeći džamiju mi zapravo gradimo sebe. Ne zaustavljamo se na tome.

Idemo dalje i sakupljamo sredstva. Ljudi se odazivaju. Posebno u zadnje vrijeme ljudi nam se sve više javljaju da nam pomognu jer su čuli za nas i naše aktivnosti. Možda smo zanimljivi zbog mjesta našeg življenja, a počesto smo zanimljivi zbog našeg djelovanja gdje u startu nismo ni od koga ništa tražili nego smo sami zasukali rukave i krenuli raditi ispravan posao. Zato sada pozivamo dobronamjerne ljude da ukoliko žele investiraju u ovaj objekt. I jedna marka je prilog. Naravno da će nam se u ovom hairli poslu pridružiti i veći donatori. Svaka veća investicija kreće od jedne kune, marke ili eura - ispričao je Muhić.

Živa vjera je danas prioritet

U tri općine, koje pripadaju džematu Maljevac, ima 176 kuća.

- Džamija i Islamski centar će zasigurno unijeti svježinu u vjerskom djelovanju i vjerskoj infrastrukturi. Za protekli period, koliko džemat postoji, 28 učenika s naših prostora završilo je medresu ili Islamsku gimnaziju od koji su sada neki profesori, neki poduzetnici, neki imami, neki vjeroučitelji, neki novinari.

Postoji različit spektar zanimanja takvih osoba koji su prošli mekteb i islamski vjeronauk. E, to je uspjeh i naš zalog. Samo taj dio nas uveliko obavezuje da još više djelujemo i radimo. Da ne govorim o drugim segmentima, kulturnim i onim što nam je danas itekako potrebno, a to je da se međusobno upoznajemo s različitim pristupima prema Bogu. Imamo prostora dovoljno da svi zajedno radimo bez obzira kako se molili Bogu.

Kod nas na iftaru je znalo biti različitih ljudi pa i po četiri svećenika gdje zajedno objedujemo i zajedno se radujemo. Otići u crkvu kod kolege fratra ili paroha je najnormalniji odnos, stvar opće kulture. Bilo gdje da se nađemo, iz nas mora svjedočiti istina, poštovanje i ljubav. Iz naših susreta se izgrađuje i crkva i džamija, crpi se ono za čim vapimo, zapravo izgrađuje se živa vjera. To je iznad i crkve i džamije. Živa vjera nam je danas prioritet, naš odnos, naš život - istakao je Muhić.

Poručio je da se "ogrnemo mirom, ljubavlju i duhovnošću i neće biti 'zime'".

- Ako duhovnosti i ljubavi nemamo, onda smo krajnji beskućnici - dodao je Muhić.

Nedavno je u Sisku u Hrvatskoj otvorena džamija i Islamski centar. To je četvrta džamija u Hrvatskoj, nakon onih u Gunji, Zagrebu i Rijeci.