Muftija Abdibegović u razgovoru za Faktor kazao je da je Rijaset Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini donio odluku da se 7. maj 1993. godine proglasi Danom džamija na prostoru cijele Islamske zajednice u spomen i sjećanje na porušenu Ferhadiju džamiju, koja je sagrađena 1579. godine u Banjoj Luci.

Ističe da ovaj datum ima i svoju simboliku jer je Ferhadija džamija 7. maja 1993 godine porušena i pod njenim krovom sjećanja, stavljene su sve džamije koje su porušene u periodu od 1992. do 1995. godine.

- Ferhadija džamija spada u red istaknutih džamija od značaja za cijelu BiH, njeno arhitektonsko zdanje ubraja se u nultu kategoriju i ona svjedoči bosansku stvarnost, kao što svjedoče Begova džamija, Sulejmanija - Šarena džamija u Travniku ili Karađoz-begova džamija u Mostaru, i druge džamije ili kao što svjedoče druga zdanja vjerskih zajednica, bilo da je riječ o pravoslavnoj crkvi u Mostaru i tako dalje. Taj mozaik je bio narušen tako što su sve banjalučke džamije izvan zone ratnog djelovanja bile porušene u 15 dana. To je urbicid koji se dogodio u ovom gradu – kaže muftija Abdibegović.

Ističe da je nažalost, trebalo i dosta truda, napora i energije da se pristupi njenoj obnovi, ali da se "hvala Bogu uspjelo u tome".

- Naime, ako su džamije služile svojoj svrsi i ako su bile u urbanom dijelu grada gdje nije postojalo nikakvo ratno dejstvo, nije bilo uopće razloga ili povoda, a zapravo nikada nema povoda da se ruše vjerski objekti, a posebno u Banjoj Luci to nije smjelo da se desi. Bošnjaci koji su živjelu u Banjoj Luci su također prošli kroz jedno iskušenje, moram reći da smo vjerske objekte, privodeći kraju obnovu Arnaudije džamije uspjeli obnoviti i sagraditi – kaže muftija.

Kaže da su se očekivale i pravednije odluke i sudske presude vezano za nemili događaj i rušenje džamije u Banjoj Luci, ali da je "to proces koji ide svojim tokom".

- Ono što nas posebno sada intrigira i što nas opterećuje jeste nedostatak džematlija za džamije koje smo obnovili. Znači nije samo bio cilj porušiti vjerske objekte, već je bio cilj i protjerati, rastjerati džematlije tih džamija, odnosno Bošnjake koji su živjeli u Banjoj Luci. Energiju koju smo do sada uložili jeste da osiguramo materijalna sredstva za obnovu džamija i čini mi se da smo uz donacije i podršku velikih prijatelja i uspjeli, ali ono što ja mogu prepoznati živeći u Banjoj Luci, da su to dove i uzdasi iskrenih vjernika i dobronamjernih sugrađana i građana različitih vjerskih i konfesionalnih pripadnosti, učinili da se dođe do ovog mira i smiraja koji može biti znatno bolji i ugodniji za život – kaže sagovornik.

Navodi da će njihova tendencija biti da ovih dana pošalju proglas da su džamije priveli kraju i da moraju energiju usmjeriti na povratak džematlija iz dijaspore.

- Želimo ponuditi javnosti jednu ideju da pod sloganom "Ja sam živ i moje mjesto je u mom zavičaju", da ponudimo ovdje gradskim strukturama, da obiđemo ljude u dijaspori, da se sretnemo sa ljudima, da čujemo njihove potrebe, njihova razmišljanja i da im se ponudi mogućnost povratka ovdje u ovaj grad. Ta mogućnost će podrazumijevati sve one aspekte koji će im dati sigurnost i mogućnost života onako kako su živjeli u svom gradu.

Trebat će vidjeti i za prostor Federacije, da se i tu napravi jedan koncept vođenja i brige o ljudima koji su tu nadomak zavičaja, ali nisu u zavičaju, šta mogu i Federalne vlasti i strutkture, da ljudi kažu: Da, ja sam živ i moje mjesto je u mom zavičaju, te koji su to benefiti koje državne strukture trebaju ponuditi tim ljudima – kaže efendija.

Muftija navodi da ima osjećaj da gradeći džamije skidamo sa sebe dio odgovornosti a da ostaje prazan i isprazan prostor.

- Džamije će u tom slučaju služiti kao materijalni svjedok naše kulture, ali život koji je za nas važan i koji je za nas odlučan, mi nećemo nažalost moći ponuditi. Vjerujem, da ako se obratimo državama kao što Švedska, Norveška, Danska, pa ako se nađe jedan određeni broj ljudi koji je spreman da se vrati, vjerujem da će i oni moći naći svoju računicu i unutar prostora ponuditi ljudima određene benefite da se vrate, da zadrže određene pozicije koje imaju gore i da onda žive tu. Možda će biti dobro da posjetimo i neke ambasade i da otvorimo taj proces vraćanja ljudi na njihova ognjišta. Mislim da materijalna dobra koja smo obnovili ne smiju biti pusta – ističe muftija, te dodaje:

- Prostor bosanski mora biti življi, mora mu se dati jedan veći značaj. U konačnici, džamije su i orjentiri, one su i svjedoci, zato je važno da ne doživimo sudbinu nekih muslimana Španije.

Muftija također smatra da je moguće razvijati i organizirati suživot sa svim ljudima.

- Generacijama koje su živjele prije nas nije bilo ništa lakše, nego naprotiv teže. Ali iz Banje Luke možemo poslati simbol banjalučkog boja gdje su svi stanovnici BiH, i Bošnjaci, muslimani, i pravoslavci, katolici, učestvovali u odbrani svoje domovine. Nije dobro voditi polemike i govoriti nešto što će praviti nemir među ljudima, apelujemo da dok postoji i trun dobra, da se za njega moramo uhvatiti a ja vjerujem da ima dobra na svakom kraju naše Bosne i Hercegovine. Da ima dobrih i plemenitih ljudi koji mogu razgovarati. I moje iskustvo je da ovamo, na prostoru gdje djelujem kao banjalučki muftija, ljudi žive, trguju, komuniciraju, organiziraju, druže se. Mislim da te elemente naši mediji puno više moraju afirmirati od nekih, ako mogu kazati, teških izjava ili insinuacija po pitanje naše domovine BiH – zaključuje.