O stradanju više od stotinu nevinih mladića u periodu od 27. juna 1991. godine do početka agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu za Faktor je govorio Nihad Halilbegović, ratni sekretar Sekretarijata za narodnu odbranu (SSNO) Grada Sarajeva i autor jedne od knjiga koja govori o sudbinama regruta u JNA.
Mevludin Kulić
- Šesti septembar proglašen je danom sjećanja na sve stradale regrute u bivšoj Jugoslovenskoj narodnoj armiji. To je dan dženaze rahmetli Mevludina Kulića, našeg heroja i gazije. Nažalost, rijetko ga se sjećamo, ali ipak ima onih koji nikada neće zaboraviti njegovo junaštvo. Ima dosta i Hrvata, Albanaca, koji me nazovu i pričaju i podsjećaju se na Kulića. Sedmog septembra klanjana je dženaza Jusufu Deliću. To su samo dvojica vojnika, međutim poslije agresije JNA na Sloveniju, 27. juna 1991. godine i rata u Sloveniji i Hrvatskoj, vojnici JNA bošnjačke i albanske nacionalnosti su masovno stradali ili su ih tjerali u prve borbene redove – kaže Halilbegović.
Ističe da su ginuli i u borbama, te da su ih ubijali i u kasarnama.
- Na stotine regruta i vojnika je ubijeno, a to su mladići od 18-19 godina. Jedna mladost je u to vrijeme pokošena, uništena i to je bio jedan nastavak nacionalističkog projekta Srbije, srpskih nacionalističkih vlasti – kaže Halilbegović.
Navodi da su vojnici stradali i psihički.
- Jedino gdje su mogli naći neko prijateljstvo jest u vojnicima Bošnjacima i Albancima. Stradali su u kasarnama JNA, na ratištima u šumama. Jednostavno, oni su željeli da se riješe Bošnjaka, a bez njih nisu mogli jer su deseci hiljada bili naša djeca u vojsci – priča sagovornik.
Kaže da su razne organizacije spašavale naše vojnike iz kandži JNA, a ističe udruženje roditelja "Svi za sve" koje je formirano u maju 1991. godine.
- Otprilike, spašeno je nekoliko hiljada vojnika – kazao je Halilbegović.
Nihad Halilbegović
Kaže da veliki broj njih nije bio pronađen u vrijeme kada je on vršio istraživanja.
- Skrivani su i u mrtvačnicama. Kasnije smo ih pronalazili i u Savi i Drini, na drugim područjima, tako da je veliki broj njih pronađen i da su na dostojanstven način ukopan. Bilo je slučajeva gdje su srpske vlasti slale sanduke roditeljima sa tijelima. Jedan slučaj je bio u Žepi i koji me zaista potresao, kada su roditelji otvorili sanduk, unutra su našli nekog bradatog četnika. To je za njih bilo strašno i dodatno ih je dotuklo – priča Halilbegović.
U Sarajevu je, ističe, došlo do otrežnjenja kada su bile dženaze Mevludinu Kuliću i Jusufu Deliću koji su ubijeni u kasarnama JNA.
- Treba da se ponosimo našim Mevludinom Kulićem koji je u Osijeku dobio naređenje da puca po civilima, da ubija Hrvate, i vojsci je naređeno da iskorače. Svi su iskoračili, ali on je ostao i kazao da ne želi da puca u nedužne ljude. U tom momentu svi muslimani koji su krenuli, vratili su se nazad i tada je veliki broj nedužnih civila spašen. Za to zna i hrvatska javnost i svojevremeno je i predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović donijela odluka da se Mevludinu Kuliću dodijeli priznanje, ali do sada nije bilo ozbiljne reakcije – kaže Halilbegović, te dodaje:
- Ovaj dan treba da se obilježava, mlađe generacije treba da znaju za njih i da se sjećamo tih regruta koji su bili prethodnici kasnijih boraca, gazija, koji su odbranili i čast i Bosnu i Hercegovinu.