Dan nakon protesta zbog nesnosnog smrada koji se sa gradske deponije Smiljevići širi naseljima Buča Potok, Boljakov Potok, Zabrđe i Briješće Brdo, mještani ovih naselja nisu optimistični da će doći do nekog značajnijeg poboljšanja situacije, ali je, kako kažu, "bitno pokušavati". 

Mnogi od njih su kazali kako su ranije upućivali apele da se riješi ova, prema njihovim tvrdnjama, alarmantna situacija, ali nikakvog pomaka nije bilo.

- To traje godinama. Ranije smo, dok je još Damir Hadžić bio načelnik, Općini poslali potpise oko 400 ljudi koji su ekspresno prikupljeni, kako bi se riješio ovaj, za nas, gorući problem. Tada se nije desilo ništa. Svi samo obećavaju, ali nikavog pomaka nema. Obećavali su nam i prečistač otpadnih voda i sistem otplinjavanja, ali ni od toga nije bilo ništa. Mislim da su, od posljednjih protesta, konzervirali staru plohu i otvorili novu sanitarnu i to je bilo sve - kazao nam je jedan od mještana, pod uvjetom da mu ne objavljujemo ime. 

Njegov komšija objasnio je kako postoje tačno određeni periodi dana kada je smrad sa deponije najgori. 

- To se obično dešava oko pet poslijepodne, pa do kasno u noć. Tada čovjek ne može disati. Ne možemo otvoriti prozore da izračimo kuću jer ono što s vana ulazi je puno gore. Zimi inekako, ali kada dođe ljeto i počnu vrućine, više nema pravila kada će to da smrdi. Smrdi stalno. Djecu ne smijemo puštati vani. Zamislite samo dijete koje vidi jabuku ili šljivu na grani i krene da je ubere. Onda to pojede, ne opere. A i da opere voćku, nema neke razlike jer ko zna čime je to više sve kontaminirano. Osim smrada, problem su i ti otrovi koje udišemo godinama. Bojimo se za naše i zdravlje naše djece - požalio se.

{$galerijaFotografija}

Mještani tvrde da ovo nije samo njihov problem, već cijelog grada. Navode sa se "otrovi sa deponije šire zrakom", te se povremeno i u drugim dijelovima Sarajeva može osjetiti smrad.

Jedan od starijih stanovnika Buča Potoka kazao je kako u ovom naselju stanuje od početka '80-ih godina, te da je deponija na ovoj lokaciji bila i prije nego je on tu doselio. 

- Prije to nije bilo ovako grozno. Vjerujte da se tada ovaj smrad nije ni osjetio, uopće nismo imali osjećaj da smo blizu deponije. Posljednjih godina je najgore. To je dijelom i razumljivo jer grad raste, više je stanovnika, a time i više smeća, ali mora se nešto učiniti da se ovaj problem riješi. Svi ćemo oboliti, a ne daj Bože i neke veće katastrofe - istakao je. 

Jedan od rijetkih koji je želio stati pred kameru je Safet Vražalica. On je, kako nam je ispričao, u ovo naselje doselio 1974. godine. 

- Predvečer, ako si ostavio prozore otvorene, ne možeš spavati u kući. To toliko na neku lešinu smrdi, ne znam šta je u pitanju. Bili su sinoć protesti u pet sat. Nema ništa od toga. To je sve "drži vodu, dok majstori odu" - kazao je Vražalica.

Građani naselja oko deponije, između ostalog, zahtijevaju hitno izdvajanje novca iz budžeta Kantona Sarajevo za radove na sanaciji deponije, ponovno pokrivanje nepropisno pokrivenih dijelova deponije, redovno obavještavanje stanovništva o koncentracijama gasa…

Zahtijevaju i imenovanje odgovornih i postavljanje rokova za svaku od traženih mjera, uz "obavezivanje Vlade i Skupštine Kantona Sarajevo da će nerealizacija mjera po automatizmu i momentalno rezultirati smjenama imenovanih".

Općinsko vijeće Novi Grad Sarajevo prije nekoliko dana održalo je tematsku sjednicu na kojoj je razmatrano krajnje alarmantno stanje gradske deponije, a kojom upravlja KJKP Rad. Nadležnim institucijama upućen je apel za hitno rješevanje problema deponije koja zbog nepropisnog rada i nesnosnog smrada koji se širi okolnim naseljima, godinama stanovnicima predstavlja problem, ugrožavajući njihovo zdravlje.

Deponija u Smiljevićima, između ostalog, radi bez okolinske dozvole. Prečistač procjednih voda iz tla deponije ne radi, a razmišlja se o proširenju deponije bez obzira na protest građana i stav Općine i Općinskog vijeća Novi Grad da se kategorično protive bilo kakvom proširenju deponije.