Mještani i ekoudruženja protive se gradnji HE Medna na Sani: Velika investicija ili uništenje parka prirode

objavljeno: 04.08.2016. u 08:00

U javnosti se najavljuje kao važan investicioni projekat, koji je suštinski u suprotnosti s težnjom da se očuvaju najvrednije rijeke BiH, istakao je Krivić

Izgradnja hidroelektrane Medna na Sani ulazi u završnu fazu, a stanovnici općina Ribnik i Mrkonjić Grad, kao i predstavnici ekološkog udruženja Koalicija za Sanu i dalje upozoravaju na štetne posljedice ovog projekta, te izražavaju sumnju u finansijsku korist za lokalnu zajednicu.

20 miliona eura

Prije nekoliko dana svečano je obilježen proboj tunela na izgradnji MHE Medna, a investitor je firma “L.S.B.” Banja Luka koja je u vlasništvu austrijske energetske grupacije “Kelag”, dok je glavni izvođač domaća kompanija “ENTEA” iz Sarajeva.

Investitori ističu da će projekat biti od velikog značaja za Ribnik i Mrkonjić Grad, ali i za cijelu BiH, zbog otvaranja novih radnih mjesta, te boljeg snabdijevanje električnom energijom.

– Nominalna snaga MHE Medna je 4.9 MW, a planirani godišnji izlaz je dovoljno struje za više od 6.000 domaćinstava. Investicija za izgradnju iznosi 20 miliona eura – istakli su nosioci projekta.

Predstavnici kompanije “ENTEA” posebno naglašavaju da se radovi izvode uz korištenje najsavremenije opreme i metoda rada, te da je cjelokupan projekat izveden uz najmanji mogući utjecaj na postojeći pejzaž i okolinu.Izgradnja HE Medna

Međutim, Goran Krivić iz Koalicije za Sanu objašnjava kako se ova HE gradi uprkos protivljenju lokalnog stanovništva, struke, ekoloških organizacija i šire javnosti.

– U javnosti se najavljuje kao važan investicioni projekat, koji je suštinski u suprotnosti sa težnjom da se očuvaju najvrednije rijeke BiH, da se izvori i gornji tok Sane zaštite po prostornom planu RS-a kao park prirode i da se dio bogatstva naše zemlje sačuva i ne proda u bescijenje – istakao je Krivić.

Turizam umjesto hidroelektrane

On ističe i da je u više navrata posljednjih godina dokazano da će hidroelektrana negativno utjecati na ekološki, socijalni i ekonomski aspekt, kako tog kraja tako i cijele države.

– Zaštita prirode i hidroenergija ne mogu ići zajedno. Hidroenergija nije obnovljivi izvor energije, kako se želi predstaviti, nego način za trgovanje našim prirodnim resursima u korist pojedinaca. Turizam kao jedna od nerazvijenih grana na našem području bi mogla više da doprinese nego bilo kakav projekat hidroelektrana pogotovu na rijekama čiji je kvalitet vode prve klase – dodao je Krivić.

(B. Spasenić/Faktor.ba)