Milanović je, između ostalih, odlikovao Vojnu policiju HVO-a, te jedinicu "Ludvig Pavlović" koja nosi ime po članu terorističke Bugojanske grupe iz 1972. godine.

Na početku svog govora u Kninu istakao je da ne može svaka žrtva biti ista jer je na taj način svaka obezvrijeđena.

- Nemamo šta tajiti niti se čega stidjeti da je tokom rata, u ratu i nakon rata bilo nedopuštenih činova i zločina. Međutim, zločina je bilo na sve strane. Trebamo govoriti o svim zločinima. Ja nisam pobornik nauka da je svaka žrtva ista. Ne može svaka žrtva biti ista jer na kraju svaka će biti obezvrijeđena. Svaka ubijena žrtva je već svaka ubijena žrtva. Ubijani su ljudi i hrvatske i srpske nacionalnosti - rekao je Milanović.

VEZANI TEKST - Milanović dodijelio odlikovanja zloglasnim jedinicama HVO-a

Istakao je da je njegova politička karijera bila gesta prema slabijima, što su u ovom slučaju hrvatski pripadnici manjinske etničke zajednice. Istakao je da je iza Hrvatske teška serija odnosa s Haškim tribunalom, u kojoj je njegova zemlja, kako je kazao, za neke stvari bila odgovorna, ali i optuživana za stvari koje, prema njegovim riječima, nemaju "veze s mozgom".

- Vidimo i dan-danas da u susjednim državama, i u Bosni i Hercegovini, za koju želim vjerovati da je prijateljska jer druge nam nema, zasipaju Hrvatsku optužnicama, evo i ovih dana, sedmica, mjeseci, protiv hrvatskih ratnih zapovjednika, za neka nedokazana, izmišljena djela od prije 26 godina. To nije dobro za međusobne odnose - rekao je Milanović.

Istakao je da Hrvatska na to treba odgovoriti stavom da se "taj film neće gledati."

- Tim ljudima se u Hrvatskoj neće suditi. Samo tako možemo računati da nas se shvata ozbiljno. Mi, tuđe, zaista ne tražimo - rekao je hrvatski predsjednik.

Poručio je da su svi ratovi, vođeni na ovim prostorima, bili ratovi za kontrolu prostora, ali ne onog u kojem se lagodno živjelo.

- Hrvati su mala zajednica, zajednica duha, a ne tla i krvi. Zajednica odgoja, svijesti o zajedničkom porijeklu, nekim zajedničkim komponentama i zajedničkom putu u sadašnjost, prije svega - poručio je Milanović.

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja te godišnjica VRO Oluja obilježava se 5. augusta, na dan kad je 1995. godine Hrvatska vojska oslobodila okupirani Knin i petinu svog teritorija, dok je srpsko stanovništvo s ranije okupiranog, etnički očišćenog područja, u izbjegličkim kolonama napustilo Hrvatsku, većinom preselivši na prostor današnje Republike Srbije.

Prema podacima Srpskog narodnog vijeća (SNV) za vrijeme i nakon Oluje više od 200.000 Srba prognano je iz Hrvatske, te ih je ubijeno gotovo 2.000.