Na Vučjaku su uvjeti života stravični i to se vidjelo i prije dolaska hladnog vremena. Ljudska bića, uključujući i nekoliko maloljetnika, zgurani su u blatu, na bivšoj deponiji smeća. Nemaju tekuće vode, a sanitarni uvjeti su strašni. Držati ljude u takvim uvjetima je nečovječno i neprihvatljivo. Taj kamp nikada nije ni trebalo otvoriti, poručila je danas u Sarajevu povjerenica Vijeća Evrope za ljudska prava Dunja Mijatović, javlja Anadolu Agency (AA).

U protekla četiri dana posjetila je improvizirani kamp za migrante "Vučjak", prihvatne centre "Bira" i "Sedra" u Bihaću i Cazinu, kao i prihvatni centar "Ušivak" kod Sarajeva. Sastala se s državnim i kantonalnim vlastima kao i predstavnicima međunarodnih organizacija. Kako je kazala, uvjeti u Vučjaku su "izuzetno teški, sramotni, šokantni". 

-Bila sam šokirana onim što sam vidjela na Vučjaku. Ovo ponavljam zato što nije prvi put da idem u kampove i konfliktne situacije koje su problematične za društvo - pojasnila je Mijatović koja je podsjetila da je nedavno posjetila i kampove u Grčkoj.

Međutim, ono što je vidjela u BiH je nešto "što nikada prije nije vidjela". 

-Na Vučjaku su uvjeti života stravični i to se vidjelo i prije dolaska hladnog vremena. Ljudska bića, uključujući i nekoliko maloljetnika, zgurani su u blatu, na bivšoj deponiji smeća. Nemaju tekuće vode, a sanitarni uvjeti su strašni. Držati ljude u takvim uvjetima je nečovječno i neprihvatljivo. Taj kamp nikada nije ni trebalo otvoriti. Vlasti ga sada moraju zatvoriti, a ljude koji tamo žive preseliti i omogućiti im pristojan smještaj - poručila je Mijatović. 

Smatra da je trebao biti zatvoren prije nekoliko mjeseci. Ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić joj je to, kako je kazala, i potvrdio danas.

-Broj ljudi koje treba preseliti nije veliki, govorimo o oko 500-600 ljudi. Vlasti nemaju apsolutno nikakvog izgovora da ne intervenišu. Takva situacija se mora riješiti samo potpunim zatvaranjem ovog kampa i prebacivanjem ljudi. Podjednako sam zabrinuta i situacijom u kojoj se nalaze migranti i azilanti koji u Bihaću i drugim dijelovima BiH spavaju na otvorenom ili u napuštenim građevinama. To je situacija koju bi vlasti na svim nivoima trebale hitno rješavati na puno bolji način - istakla je Mijatović navodeći da je situacija u drugim kampovima, u odnosu na Vučjak, bolja. 

Međutim, uvjeti su u nekoliko slučajeva ispod standarda, naročito u Biri, gdje boravi oko 1.800 ljudi. Smatra da država mora osigurati da u cijeloj zemlji postoje odgovarajući prihvatni kapaciteti. 

-Naročito bi morala osigurati bolju humanitarnu pomoć. Unsko-sanski kanton i vlasti tog kantona su uradili određeni dio posla, ali to nije dovoljno - kazala je Mijatović navodeći da situacija nije bolja tamo jer se država ne uključuje. 

Podcrtala je solidarnost bh. građana i predanost međunarodnih i nevladinih organizacija u pružanju različitih vrsta pomoći migranti čime popunjavaju prazninu koju su ostavile vlasti. 

-Trenutni uvjeti otežavaju identifikaciju migranata. Postoji potreba da registracija migranata i upućivanje na druge državne agencije budu ekspeditivnije kao i potreba za boljom koordinacijom vlasti na državnom, entitetskom, kantonalnom i općinskom nivou - izjavila je Mijatović. 

Mišljenja je da ne vidi da vlasti rade nešto u cilju rješavanja migrantske krize u BiH. Žalosno je, smatra ona, da RS i neki kantoni u Federaciji BiH odbijaju da preuzmu odgovornost.

-Broj migranata koji se nalaze u BiH je oko 8.000. Toj je savladiv broj, a sredstva na raspolaganju. Resursi se moraju koristiti djelotvornije da se uspostavi bolji sistem planiranja, implementacije i upravljanja - rekla je Mijatović.

Neke od izjava bh. zvaničnika koje je Mijatović pročitala i čula, smatra šokantnim.

-Ovo što se trenutno dešava u BiH je zaista sramotno - poručila je Mijatović.

Dotakla se i vraćanja migranata iz Hrvatske. Naročito uznemirujućim smatra priče o migrantima koji su premlaćeni, oduzeto im ono što imaju kod sebe i nakon toga su prisiljeni da se kroz nepristupačan teren vrate u BiH. To je nešto o čemu je, podsjetila je, još u oktobru 2018. pisala premijeru Hrvatske.

-Vraćanje ove vrste predstavlja kršenje evropske konvencije o ljudskim pravima. Hrvatske vlasti moraju okončati praksu vraćanja migranata i obaviti nezavisne, djelotvorne istrage na osnovu izvještaja o kolektivnom protjerivanju migranata i zlostavljanju koje čine policijske snage. Takve radnje ne mogu proći nekažnjivo - navela je Mijatović.

Sigurno je, poručila je, da su migranti s kojima je razgovarala od nje tražili da bude njihov glas i da im pomogne u svemu što može na pravi način predstaviti njihovu situaciju u BiH i šire. Istakla je da iako migranti kažu da žele dalje to ne znači da im, dok su na području BiH, ne treba pružiti sigurnost. 

-Ono što se meni ne sviđa, ono čega se stidim kao neko ko je rođen u ovom gradu i ko zna šta se dešavalo u BiH, je upravo način na koji govorimo o tim ljudima - pojasnila je Mijatović. 

S lokacije udaljene svega 15 kilometara od granice s Evropskom unijom (EU), u kampu Vučjak, migranti traže da im se otvore granice i poručuju kako je njihov jedini cilj nastaviti put prema Njemačkoj, Francuskoj, Holandiji i drugim evropskim zemljama.  U znak protesta, jer im se ne dopušta da pređu granicu, migranti već dva dana odbijaju obroke koje im dostavljaju volonteri Crvenog križa, kupaju se vodom koju dobijaju otapajući snijeg, a vrijeme u kampu običnu provode grijući se uz vatru naloženu od drveća prikupljenog u šumi.

Na sredini kampa Vučjak, u kojem borave i djeca od 13 i 14 godina, istaknuti su transparenti "Mi ovdje umiremo, neka nam EU otvori vrata".