Bombe kod RTV doma

Meta savezničkih snaga bila je i željeznička stanica Alipašin most, stradao i izbjeglički logor

Objavljeno: 11.09.2019. u 19:34 Autor: R. Dautefendić

U operaciji “Ratweek – Nedelja pacova” cilj napada u Sarajevu bila je pretovarna željeznička stanica Alipašin most, važno željezničko čvorište i tu su pronađene četiri neeksplodirane bombe kod RTV Doma 

Jedna od fotografija koje su savezničke snage snimile tokom bombardovanja

Na lokaciji kod RTV Doma u Sarajevu jutros je pronađena i četvrta avio-bomba, na mjestu gdje se gradi novi tržni centar. Bombe su ostale nakon savezničkog bombardovanja Sarajeva u periodu septembar-decembar 1944. godine. Ovaj dio grada bombardovali su britanski avioni i sve do sada pronađene neeksplodirane bombe teške pola tone, što je izazvalo veliko interesovanje javnosti.

U Historijskom muzeju BiH nisu iznenađeni pronalaskom četiri bombe kod RTV Doma, a evo i zbog čega ispričao nam je Amar Karapuš, viši kustos Historijskog muzeja BiH.

- Operacije za oslobođenje Sarajeva započele su početkom 1945. godine, a savezničko bombardovanje avionima počelo je nešto ranije. U to vrijeme grad se bombardirala ariljerija i saveznički avioni. Nisu samo Britanci avionima bombardirali Sarajevo to su činili i drugi, pa još uvijek pranalazimo razna neeksplodirana sredstva. Ostalo je bombi kada su Nijemci okupirali Sarajevo. Pronalazile su se bombe čak i iz Prvog svjetskog rata – pojašnjava Karapuš.

Naš sagovrnik kaže da će se još mnogo bombi pronaći kako se širi grad Sarajevo.

-Kada se Sarajevo počelo širiti poslije završetka Drugog svjetskog rata u periodu socijalizma mogu samo da zamislim koliko je pronađeno neeksplodiranih bombi, odnosno ubojnih sredstava. U to doba o tome se nije pisalo niti obavještavala javnost i tome se nije pridavao toliki značaj. Sada su informacije o pronalsku bombe dostupne u trenutku i to postaje tema na društvenim mrežama. Kako se Sarajevo bude urbanizovalo sigurno je da će se još pronaći eksplozivnih sredstava. I u Londonu je poslije Drugog svjetskog rata u svakoj drugoj kući pronađena bar po jedna eksplozivna naprava. I to je u to vrijeme bila normalna pojava. Sada neke građane iznenađuje pronalazak bombi kod RTV Doma. Možemo se samo zapitati koliko je neeksplodiranih bombi pronađeno 1980-tih godina kada se gradilo Alipašino Polje i kasnije Olimpijsko naselje Mojmilo, ali o tome se nije obavještavala javnost - zaključuje Karapuš.

U podrumu Historijskog muzeja fotografirali smo ostatke nekoliko velikih bombi koje su bačene na Sarajevo.

Foto: Muhidin Živojević

U operaciji "Ratweek – Nedelja pacova" cilj napada u Sarajevu bila je pretovarna željeznička stanica Alipašin most, važno željezničko čvorište, pri čemu je 8. septembra 1944. godine stradao logor s mnogim njegovim žiteljima, najvećim dijelom izbjeglicama iz istočne Bosne, koji su bježali od četničkih zločina. Broj ukopanih u zajedničkoj grobnici bio je približno 200, dok se za 66 navodi da su izgorjeli, kao i da je jedan broj ljudi raznesen u eksploziji, pisala je u istraživanju za sedmičnik Stav dr. Senija Milišić.

U proljeće 1942. godine njemačke vojne vlasti zbog epidemije tifusa i velikog broja smrtnih slučajeva odlučile su ukloniti izbjeglice iz Sarajeva i s Ilidže i okupiti ih na jedno mjesto. Određeno je da to bude Alipašin most, na kojem je po nalogu njemačkog okupatora u aprilu 1942. godine otpočeta ubrzana izgradnja naselja od drvenih baraka. U strahu da se tifus ne proširi u gradu Sarajevu, izbjeglice od 20. maja do 2. juna prebacuju iz grada u ovaj logor. U proljeće 1942. s izuzetno naglašenim intenzitetom vođena je akcija za odstranjivanje izbjeglica iz Sarajeva. Pri tome je formiranje logora u Alipašin mostu trebalo da posluži kao jedna od posebnih mjera.

Među izbjeglicama u logoru Alipašin most najviše je bilo djece. Stanje u pogledu ishrane i higijenskih uvjeta bilo je veoma loše. Za zdravlje izbjeglica bio je zadužen dr. Isak Samokovlija. Početkom maja 1944. godine, od 1.000 djece iz logora, njih 305 smješteni su u porodice zbog zračnih napada. I Nijemci i organi vlasti NDH žele da se riješe izbjeglica, te 24. jula 1944. godine naređuju da se barake prenesu u Faletiće. Do toga nije došlo jer su zapadni saveznici s partizanima izvršili veliku akciju napada na željezničke i cestovne komunikacije u čitavoj Jugoslaviji kako bi saobraćaj u cijeloj zemlji potpuno paralizirali i spriječili povlačenje njemačkih trupa iz Grčke.

Šef Odsjeka za uništavanje eksplozivnih sredstava u Federalnoj upravi civilne zaštite Sead Vrana pretpostavlja da će se Kod RTV Doma naći još dvije neeksplodirane bombe.

- Svaki engleski avioni koji je bombardovao Sarajevo u novembru 1944. godine nosio je četiri ili šest bombi. Pošto su do sada pronađene sve iste bombe, prepostavljamo da ćemo naći još dvije, jer očito je da nisu bile ispravne. Moguće je da pronađemo i američke bombe. Bombardovanje savezničkih snaga bilo je intezivno od septembra do decembra 1944. godine – pojasnio je Vrana.

O pronalsku bombi kod RTV Doma društvenim mrežama kruže različite priče, pa i teorija da su pronađene bombe ostavljene.

- To nije istina, jer da su ostavljene imale bi krilca, a ni jedna od pronađenih bombi nema krilca i znači bačene su iz aviona. Na mjestu gdje su pronađene bombe ostali su temelji Tvornice žice i tu se nalazi mnogo armature i zemljište je kontaminirano metalom, tako da  je nemoguće izvršiti magnetometarsko snimanje. U vrijeme Drugog svjetskog rata na ovom mjestu je bila željeznička stanica, odnosno mjesto gdje se slaže željeznička kompozicija. Nijemci su sa ovog mjesta preko Višegrada i Bosanskog Broda transportovali svoje trupe i upravo kada su trupe transportovali 1944. saveznici su ih bombardovali na tom mjestu. Civilna zaštita je stalno na terenu i pratimo iskope. Skida se sloj po sloj zemlji i naš čovjek sa detektorom provjerava svaki sloj da bi smanjili rizik na najmanju moguću mjeru ljudima koji tu rade stanovnicima koji su u blizini gradilišta – kazao je Vrana.

Izvor:   Faktor

Faktor pratite putem aplikacija za Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook i Twitter. Zabranjeno je prenošenje sadržaja bez odobrenja redakcije. Kontaktirajte nas na [email protected]

Vezani članci

Iz kategorije