Riječ je spisku plaća za 2019. godinu, koji prikazuje srednju bruto zaradu najpopularnijih zanimanja u Njemačkoj.

Medicinska sestra zarađuje 3.547 eura, pekar 3.502, prodavac peciva 1.839, bagerista 3.421, bankarski službenik 4.875, građevinski inženjer 5.246, profesionalni vozač 2.556, krovopokrivač 3.265, električar 3.143, elektromehaničar 3.694.

Plaća keramičara je 3.003 eura, frizera 1.684, vodoinstalatera 3.056, blagajnika u prodavnicama 2.214, konobara 1.934, kuhara 2.284, zidara 3.140, tesara 3.153 eura... 

Ali to nisu iznosi koje radnik dobija na ruke. To je bruto plaća jer se od te sume prvo mora izmiriti država preko poreza i doprinosa, a plaća se i porez crkvi.

Visina poreza koji se odbija od plaće zavisi od poreske klase zaposlenog, a u računici ulogu igra i to da li je radnik u braku ili je samac, da li je samohrani roditelj, koliko ima djece i drugi podaci.

Nijemci imaju šest poreznih klasa. Treća se preporučuje supružnicima gdje jedan partner nema primanja ili su njegova mnogo manja, dok se četvrta preporučuje bračnim parovima koji zarađuju otprilike jednake plaće. Što je veća plaća, veća je i razlika kod promjene poreskih klasa.

Na neto plaću u Njemačkoj utiče više faktora, od poreske klase do broja djece, crkvenog poreza i osiguranja.

Ako neko ima bruto plaću od 3.000 eura, njegova neto zarada bi u prvoj poreskoj klasi bila 1.938 eura, drugoj 1.991, trećoj 2.226, četvrtoj 1.938, petoj 1.575, a u šestoj 1.533 eura.

Njemačka ima i utvrđenju minimalnu cijenu po radnom satu.

Početkom ove godine, ona je povećana sa 9,19 na 9,35 eura po satu rada. Minimalna stanica uvedena je 2015. godine kada je iznosila 8,50 eura. Od tada stalno raste, a do sredine 2022. godine trebalo bi, prema procjenama, da iznosi 10,45 eura.