open-navfaktor-logo
search
Godišnjica rođenja
Manje poznate činjenice: Da li znate kako je Margaret Tačer dobila nadimak "Čelična lejdi"
Rođena pod imenom Margaret Hilda Roberts, buduća premijerka je bila kćerka lokalnog prodavca i političara koji je kasnije postao gradonačelnik Grantama u Engleskoj.
13.10.2020. u 18:53
get url
text

 U tijesnom stanu iznad prodavnice njenog oca, u kojem je Tačer odrastala, nije bilo vode, centralnog grijanja, pa čak ni unutrašnjeg kupatila.

Iako je planirala da gradi političku karijeru, Tačer je diplomirala hemiju na Univerzitetu Oksford 1947. godine. Nakon što je jedno kratko vrijeme radila kao hemičarka u kompaniji za plastiku, radila je i kao naučnik u oblasti proizvodnje hrane u kompaniji J. Lyons and Co., gdje je bila dio tima koji je pronašao metodu za povećanje količine vazduha ubrizganog u sladoled kako bi mogao biti proizveden sa manje sastojaka i po nižoj cijeni. Otkriće je dovelo do proizvodnje soft serve sladoleda, koji je prodavan u prepoznatljivim kamiona širom Velike Britanije pod nazivom Mister Vipi.

Tačer, koja je bila jedna od prvih predsjednica studentske organizacije Konzervativnog udruženja Univerziteta Oksford, skrenula je pažnju Konzervativne stranke ubrzo nakon diplomiranja. Kao dvadesetčetvorogodišnjakinja, bila je najmlađi kandidat za mjesto u Donjem domu tokom izbora 1950. godine.

Na općim izborima u januaru 1951., kao kadar Konzervativne stranke, kandidovala se za mjesto zastupnika u državnom parlamentu u izbornoj jedinici Dartfor. Iako nije uspjela, ostala je zapažena kao jedan od najmlađih kandidata i kao prva žena koja se kandidovala za tu poziciju. Za vrijeme kampanje upoznala je Denisa Tačera za koga se udala u decembru iste godine.

Nakon što se 1951. godine udala za bogatog, razvedenog biznismena Denisa Tačera, Margaret je odustala od karijere u oblasti nauke.

- Jednostavno, nisam voljela da ostajem toliko dugo u laboratoriji - rekla je u televizijskom intervjuu 1987. godine.

- Željela sam da imam direktniji posao sa ljudima.

Par je dobio blizance Marka i Kerol 1953. godine, a sljedeće godine Tačer je postala advokat, specijalizovana za poresko pravo.

U Dartforu se suočila sa teškom bitkom u radničkom okrugu koji je naginjao opozicionoj Laburističkoj stranci. Iako poražena, privukla je značajnu medijsku pažnju i pohvale zbog smanjenja laburističke većine za čitavu trećinu. Ponovo je izgubila u Dartforu 1951. godine, ali je konačno osvojila mjesto u parlamentu nakon što se kandidovala u mirnom konzervativnom okrugu Finčli u sjevernom Londonu 1959. godine.

Tačer je 1976. godine održala govor Britanija se probudila, koji je zasmetao Sovjetskom Savezu, budući da su smatrali da se u njemu iznose tendencije ka svjetskoj dominaciji. Časopis sovjetske vojske Crvena zvezda pisao je o stavu Margaret Tačer u tekstu pod naslovom "Čelična dama uspostavlja strah", aludirajući na njene iznesene stavove o Gvozdenoj zavjesi, granici koja je simbolično, ideološki i fizički podijelila Evropu na dva odvojena dijela od kraja Drugog svjetskog rata do kraja Hladnog rata.

Sandej Tajms prenio je članak Crvene zvezde sljedećeg dana, a Tačer je novi nadimak prigrlila tek nedjelju dana kasnije, u govoru konzervativcima gdje ga je uporedila sa nadimkom vojvode od Velingtona, "Čelični vojvoda".

- Stojim pred vama večeras u mojoj Crvena zvezda večernjoj haljini od šifona, nježno našminkanog lica i svijetle, nježno uvijene kose… Čelična dama zapadnog svijeta - bile su riječi kojima je Margaret Tačer zvanično prihvatila nadimak koji je dobila od sovjetskih novinara 1976. godine.

Prije nego što su je sovjetske novine prozvale Čeličnom damom nakon oštrog antikomunističkog govora koji je održala, Margaret je bila poznata po manje laskavom nadimku.

Dok je 1970. godine bila na mjestu sekretara za obrazovanje, obustavila je program besplatne podjele mlijeka za školarce između 7 i 11 godina, a sve to kako bi ispunila obećanje konzervativne vlade da će smanjiti troškove. Politički protivnici i mediji nazvali su je "Tačerova, otimačica mlijeka", a novine San su je čak nazvale i "Najnepopularnijom ženom u Britaniji".

Najvažnije odluke koje je donijela bile su brojne ekonomske mjere koje je sprovela u djelo. Povećala je PDV, cijenu komunalnih usluga i energenata, povećala je kamatne stope kako bi se smanjila inflacija, smanjila porez na prihod i izdvajanje države za obrazovanje. Zbog smanjenog izdvajanja za obrazovanje Margaret Tačer je postala prvi predsjednik vlade u britanskoj historiji koji je završio univerzitet u Oksfordu, a nije dobio počasni doktorat tog univerziteta.

- Za vrijeme mog života neće biti ženskog premijera - rekla je za Finčli Pres 1970. godine.

- Muška populacija gaji previše predrasuda.

Pet godina kasnije, potisnula je bivšeg premijera Edvarda Hita kao konzervativnog lidera, postavši prva žena koja je predvodila veliku britansku političku stranku, a 1979. godine sama je sebi dokazala da griješi, dobivši ključeve od službene rezidencije premijera Vlade Ujedinjenog Kraljevstva.

Mjesecima prije izbora 1979. godine, njen savjetnik Gordon Ris bio je zabrinut da će glasačima prirodni glas Tačer biti previše kreštav. Slučajno je u vozu naišao na ser Lorenca Olivijea, koji mu je preporučio svog trenera za glas iz londonskog Nacionalnog pozorišta. Margaret je prošla intenzivan trening kako bi smanjila visinu i usavršila smiren, autoritativan ton koji joj je dobro služio u političkoj karijeri.

Nakon što je svoju stranku dovela na vlast 1979. godine, na reizborima 1983. i 1987. godine ponovila je uspjehe. Podnijela je ostavku na mjesto lidera stranke i premijerke 1990. godine, nakon unutarstranačkih podjela zbog pitanja poreza i oko nekih pitanja koja su se ticala Evropske zajednice. Na vlasti je bila 11 godina i 209 dana, što je ujedno bila i najduža vladavina u kontinuitetu jednog britanskog premijera poslije lorda Liverpula, koji je državu vodio između 1812. i 1827. godine.

U hotelu Grand u Brajtonu u Engleskoj, gdje je Konzervativna stranka održavala godišnju konferenciju, 12. oktobra 1984. godine eksplodirala je tempirana bomba, koju je nedjeljama ranije podmetnuo pripadnik Irske republikanske armije. Eksplozija je oštetila kupatilo u njenom apartmanu, ali premijerka je u tom trenutku bila u susjednoj sobi, te je ostala nepovrijeđena.

Bomba je odnijela pet života, a među preminulima je bio i član parlamenta. Iako je obezbjeđenje Tačer željelo da se ona odmah vrati u London, insistirala je da održi svoj govor kako je planirano i to samo nekoliko sati nakon eksplozije.

- Činjenica da smo se sada okupili ovdje, šokirani, ali sabrani i odlučni, znak je ne samo da ovaj napad nije uspio, već da će i svi pokušaji uništavanja demokratije terorizmom propasti - rekla je kolegama iz stranke.

Baronesa Margaret Tačer umrla je 8. aprila 2013. godine od posljedica srčanog udara, a njenu smrti su ispratili gotovo svi mediji na planeti, neki hvalospjevima, a neki javnim proslavama zbog njenog odlaska. Detalji sahrane Tačer sa njom su unaprijed dogovoreni. Sahranjena je uz pune vojne počasti i crkvenu službu u katedrali Svetog Pavla 17. aprila, objavio je Danas. 

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.