To se vjerovatno neće desiti za još milijardu godina, ali kada dođe do promjene, to će se dogoditi prilično brzo, prema istraživanju objavljenom 2021. godine.

Ova promjena će planetu vratiti u nešto poput stanja u kojem je bila prije onoga što je poznato kao Veliki događaj oksidacije (GOE), što se desilo prije oko 2,4 milijarde godina.

Čak istraživači koji stoje iza studije kažu da je malo vjerovatno da će atmosferski kisik biti trajna karakteristika naseljivih svjetova općenito, što opravdava i objašnjava ljudske napore da otkriju da li postoje znakovi života negdje drugo u svemiru.

- Istraživanje predviđa da će do nedostatka kisika doći prije početka vlažnih strakleničkih uvjeta u klimatskom sistemu i prije velikog gubitka površinske vode iz atmosfere - objasnili su istraživači u svom radu. 

Kada se to dogodi, to će biti kraj života za ljudska bića i većinu drugih životnih oblika kojima opstanak ovisi o postojanju kisika. 

Da bi došli do svojih zaključaka, istraživači su napravili detaljne modele Zemljine biosfere, uzimajući u obzir promjene u sjaju Sunca i odgovarajući pad nivoa ugljičnog dioksida, kako se plin razgrađuje povećanjem nivoa toplote. Manje ugljičnog dioksida znači manje fotosintetizirajućih organizama kao što su biljke, što bi rezultiralo manje kisika.

Naučnici su ranije predviđali da će povećano zračenje Sunca izbrisati okeanske vode s lica naše planete u roku od oko 2 milijarde godina, ali model koji se ovdje prikazuje zasniva  se na osnovu prosjeka od nešto manje od 400.000 simulacija te kažu da će smanjenje kisika uništiti život na zemlji.

- Pad kisika je veoma, veoma ekstreman - rekao je za New Scientist naučnik Chris Reinhard, sa Tehnološkog instituta Georgia te dodao da "govorimo o oko milion puta manje kisika nego danas".

Ono što ovu studiju čini posebno relevantnom za današnje vrijeme je naša potraga za nastanjivim planetama izvan Sunčevog sistema.