open-navfaktor-logo
search
Politička trgovina
Malo odgovora, mnogo pitanja: Šta otkriva Efendićev snimak, a šta se još krije?
Dodjeljivanje radnih mjesta u javnom sektoru, ili barem obećavanje zaposlenja, nerijetko se koristi kao moneta u političkoj trgovini. Devetominutni snimak koji posljednjih nekoliko dana privlači pažnju javnosti, a kojeg je objavio kandidat za predsjednika Kantonalnog odbora SDA Sarajevo Semir Efendić, još jedna je potvrda postojanja te prakse.
01.03.2020. u 18:44
get url
text
Snimak zvaničnika SDA

Vrijednost glasa na unutarstranačkim izborima je, saznali smo iz snimka, proporcionalna obećanju zaposlenja u javnom sektoru, tamo gdje je "prazno“, a kompatibilnost stručne spreme sa opisom radnog mjesta nije nužna. Za takvu praksu ne može biti opravdanja.

Međutim, u dijelu javnosti, a naročito u nekim medijima, nastoji se kreirati slika da je objavljivanje snimka stvar principijelne naravi i da je riječ o pobuni dobrih protiv loših, moralnih protiv nemoralnih, poštenih protiv nepoštenih. Da li je baš tako? Sudeći po sadržaju samog snimka, stvari nisu ni blizu tome, nego je riječ o borbi unutarstranačkih frakcija. Dakle, zadovoljnih i nezadovljnih rezultatima unutarstračkih izbora. To, naravno, ne može biti opravdanje za bilo koga.

VEZANI TEKST - Semir Efendić objavio snimak: Poslušajte razgovor Sarajlića, Delalića i Šehovića

Objavljivanje snimka je nametnulo i nekoliko pitanja koja još uvijek nisu dobila svoje odgovore.

Dio javnost se s pravom pita da li bi Efendić objavio snimak da je kojim slučajem izabran za predsjednika KO SDA Sarajevo. Ukoliko bi se udostojio odgovoriti na ovo pitanje, njegov odgovor bi vjerovatno bio potvrdan. Međutim, rijetki su oni koji bi mu povjerovali. Jer, da je riječ o visokomoralnim motivima i namjeri da se objavljivanjem snimka ukaže na pogubne pojave u društvu, kako se to želi predstaviti, onda bi snimak završio u Tužilaštvu, a ne na Facebooku, ili bi ga javnost vidjela odmah nakon što je nastao, a ne tek nakon što je Efendić poražen u unutarstranačkoj utakmici.

Drugo pitanje je i uloga "znatiželjnog delegata“, kako ga naziva Efendić. Šira javnost ostala je uskraćena za identitet osobe koja traži "zapošljavanje hanume" za glas na stranačkoj skupštini. Možda je razlog za neobjavljivanje njegovog identita i taj što je "znatiželjnog delegata“ upravo Efendić u decembru 2017. godine zaposlio u Općinu Novi Grad.

- Neki općinski odbori zahtijevali su od svojih delegata da mobitelom fotografišu svoje glasačke listiće nakon samog glasanja, čime su integritet procesa i tajnost glasanja znatno narušeni – požalio se Efendić nakon izbora.

Samo dan kasnije, nesuđeni je predsjednik KO SDA Sarajevo sam potvrdio da je među "nekim općinskim odborima" i onaj kojem on pripada. To potvrđuju detalji sa snimljenog razgovora tokom kojeg se "znatiželjni delegat" požalio kako, poput svih ostalih delegata iz njegove općinske organizacije, Efendićevom štabu mora dostaviti fotografiju listića na kojem je zaokružio njegovo ime, pa ne može fotografisati glasanje za protivkandidata. Upavo to potvrđuje da su oba "štaba" koristila slične metode i tehnike.

Pored moralne i političke odgovornosti, aktuelna afera ima i svoju pravnu stranu, koju već analizira Tužilaštvo Kantona Sarajevo. Ta bi institucija trebala procijeniti da li je komunikacija zabilježena na snimku protivna važećim zakonima, te šta ti isti zakoni kažu o načinu na koji je snimak nastao, odgovornosti njegovog autora, ali i onog koji ga je distribuirao javnosti. Propisane kazne u svakom slučaju nisu zanemarive.

Snimak je izazvao i hitru reakciju SDA-ovih političkih oponenata, koji su se redom zgražavali zbog njegovog sadržaja, ne štedeći kritike na račun aktera i onih za koje su, u skladu sa svojim potrebama, prepoznali kao krivce "po komandnoj odgovornosti". Sve pršti od "visokomoralnih poruka". Ili će biti da je u pitanju lažni moral?

Jer, javili su se, naprimjer, i iz Kantonalnog odbora SDP-a Sarajevo. Najavljuju krivične prijave protiv aktera snimka, te upozoravaju na "širu zloupotrebu sistema za ostvarenje privatnih političkih ciljeva vodećih ljudi SDA".

Vjerovatno misle da će uspjeti da sakriju kako će cijenu "šire zloupotrebe sistema za ostvarenje privatnih političkih ciljeva", na primjeru izbora Damira Mašića na čelo te SDP-ove kantonalne organizacije, plaćati građani Kantona Sarajevo. Naročito se to odnosi na korisnike KJKP "Toplane", na čije je čelo, u zamjenu za podršku na unutarstranačkim izborima, Mašić postavio Envera Zornića. Zornić je u međuvremenu smijenjen, tužio je Toplane, epilog tužbe je poprilično izvjestan, a nju sigurno neće isplatiti SDP, Damir Mašić ili bilo koji akter te "šire zloupotrebe sistema“.

Naša stranka je, s druge strane, snimak ocijenila kao "SDA-ovo moralno dno". Zapošljavanje dva vijećnika te stranke iz Općinskog vijeća Novi Grad u Ministarstvo komunalne privrede i infrastrukture Kantona Sarajevo, na čijem je čelu Srđan Mandić, a kako bi unutarstranački izbori za predsjednika završili na "odgovarajući način", je, iz njihove perspektive, "moralni vrh", ili barem nije sporno kao obećavanje zaposlenja u režiji zvaničnika druge stranke. Ili ih možda samo nije snimilo?

Izazovu nisu odoljeli ni u Narodu i pravdi. Oni na osnovu spornog snimka upozoravaju na "različite koruptivne radnje iz ranijeg perioda", istog onog perioda u kojem su čelnici Naroda i pravde nosili dres SDA i aktivno učestvovali u tim koruptivnim radnjama na koje danas upozoravaju. Da ni u novom stranačkom ruhu nisu postali gadljivi na političku trgovinu radnim mjestima u javnom sektoru, potvrđuju i "pojačanja" te stranke koja su uz člansku karticu zadužila i radne knjižice u kantonalnim institucijama, poput Tonija Vukadina, koji se nakon prelaska iz SDA skrasio u Studentskom centru, ili Mersihe Mehmedagić, koja je po ulasku u Narod i pravdu novo radno mjesto pronašla u Turističkoj zajednici.

Na upite o potvrdi zapošljavanja kadrova Naše stranke i Naroda i pravde u kantonalnim institucijama njihovi čelnici koji dolaze iz tih stranaka, uprkos deklarativnoj "transparentnosti“, ne odgovaraju.

Trgovina utjecajem, zloupotreba položaja, nepotizam i stranačko zapošljavanje očigledno nisu devijacije koje se vežu samo za jednu političku opciju, već na njih nisu imune ni ostale političke stranke koje su imale priliku da participiraju u vlasti.

Da je to tako, potvrdio je danas i predsjednik Demokratske fronte Željko Komšić, koji je u izjavi za medije pojasnio da sadržaj snimka "nije ništa novo u politici", te je, za razliku od dežurnih moralista, priznao da je takvo djelovanje prisutno i u stranci kojom predsjedava.

VEZANI TEKST - Oglasila se SDA: Snimkom neka se bave institucije države, političkom odgovornošću će se baviti organi stranke

Jedina razlika je u tome što u slučaju SDA postoji i snimak, dok druge stranke, bar za sada, nisu "dokumentovane“ na takav način. Ali, s obzirom na prestrojavanja i turbulencije u gotovo svim strankama, ne treba iznenaditi ukoliko objavljivanje tajno snimljenih razgovora postane metod međustranačkih obračuna.

Sa tim devijacijama bi se trebale baviti nadležne pravosudne institucije, a prostor za njihovo pojavljivanje bi se trebao reducirati aktivnostima zakonodavne i izvršne vlasti, koje, uprkos navodnoj volji i spremnosti, godinama izostaju.

SDA će imati svoju priliku.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.