Osuđenici koji izađu na dopust, koristeći vanzavodske pogodnosti, ponekad vrijeme koje provedu van zatvorskih zidina iskoriste kako bi počinili novo krivično djelo.

Jedan od takvih primjera mogao se vidjeti i iz posljednje akcije Federalne uprave policije "Orka", koja je usmjerena protiv 14 osoba koje se sumnjiče za više krivičnih djela. Troje od njih, kako nezvanično saznajemo, kaznu zatvora služe u Kazneno-popravnom zavodu Zenica, a sumnjiče se da su počinili krivična djela za vrijeme boravka na dopustu.

Prema riječima Faruka Zubčevića, direktora KPZ Sarajevo, zatvorenici prije nego što izađu na dopust, upućuju zahtjev za korištenje vanzavodskih pogodnosti na osnovu Zakona o izvršenju kaznenih sankcija FBiH i BiH.

- Mi se obraćamo nadležnim policijskim upravama i konsultujemo se da li postoji bilo koji rizik kojim bi njihov boravak van zatvora prouzrokovao neke negativne sigurnosne ili druge segmente. Nakon što se dobije odgovor policijskih uprava da njegov boravak na korištenju vanzavodskih pogodnosti neće prouzrokovati nikakve sigurnosno negativne posljedice, onda on dobija odobrenje za korištenje vanzavodskih pogodnosti – kazao je Zubčević.

Međutim, ne može se znati da li će zatvorenik počiniti neko krivično djelo dok je na dopustu.

- Kada koristi vanzavodske pogodnosti, on ima obavezu da se javlja u policijsku stanicu. On za to vrijeme može uraditi šta hoće, jer mi više nad njim nemamo nikakvu kontrolu. Sva kontrola se realizuje u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku. Kako je u drugim zatvorima, ne znam, ali KPZ Sarajevo je uveo praksu da nijedno lice tokom dopusta ne može imatu putnu ispravu u svom posjedu, te prilikom izlaska moraju ostaviti broj telefona na koji se uvijek moraju javiti – istakao je naš sagovornik.

Dopust se zaslužuje

Advokat Omar Mehmedbašić naglašava da se pretpostavlja da će zatvorenik kada izađe na dopust biti primjeran, budući da je "zaslužio" tu pogodnost i prošao sve provjere. Ono što će on raditi za vrijeme koje nije u zatvoru, niko ne može predvidjeti.

- Korištenje vanzavodske pogodnosti je nagrada za one koji se dobro vladaju. Oni koji se klone belaja, imaju dobro vladanje, obavljaju svoje poslove i ne prave nikakve probleme ulaze u grupu "a" zatvorenika, i ako nema zakonskih smetnji, imaju pravo da koriste vanzavodske pogodnosti. Imaju pravo da izađu na vikend, neki čak i da korste godišnji odmor i primaju plaću za svoj rad u zatvoru. To sve se radi kako bi se uklopili u drušvo, radi resocijalizacije i toga da nauče da rade i da se motivišu – kazao je Mehmedbašić.

Advokat Omar Mehmedbašić, FOTO: ARHIV

Objasnio je da se MUP-ovi, na zahtjev zatvora, izjašnjavaju o tome da nisu protiv toga da određeni zatvorenik izađe na dopust.

- Provjerava se, između ostalog, da on nije u zavadi s nekim, da ne postoji mogućnost obračuna, a utvrđuje se i to da se protiv njega ne vodi neki postupak, sve kako ne bi bilo sigurnosne smetnje za njegovo puštanje. Ukoliko sve to postoji, ili ako se loše ponaša u zatvoru, ne sluša starješine i ne ispunjava svoje obaveze, onda ne može izaći na dopust. Odluku o prekidu izdržavanja kazne donosi sud i to u iznimnim slučajevima, naprimjer kada osuđeniku umre član porodice i slično – kazao je.

Advokat je dodao da je dosad imao više branjenika koji su koristili vanzavodske pogodnosti, ali da nijedan od njih tokom tog perioda nije činio krivična djela.

Zloupotreba vanzavodskih pogodnosti

Osim zatvorenika iz akcije "Orka", poznato je još nekoliko slučajeva gdje su osuđenici zloupotrijebili vanzavodske pogodnosti. Policija u Velikoj Kladuši tako je u aprilu ove godine uhapsila Alu Bećkanovića koji je u Cazinu opljačkao kasino. On se sumnjiči da je radnici kasina oteo oko 1.500 maraka. Bećkanović je sa izdržavanja kazne u KPZ Zenica privremeno bio pušten na dva mjeseca, te je upravo na dopustu počinio krivično djelo. 

Osim činjenja krivičnih djela, mnogi se na služenje kazne nisu vraćali u za to predviđeno vrijeme, što predstavlja disciplinski prekršaj. 

Posljednji poznatiji slučaj je bjekstvo Anisa Sabitovića, koji se u sarajevski zatvor nije vratio kada je trebao. On je, kako smo ranije pisali, izašao na dopust, jer je za to ispunjavao sve uvjete, ali, kada se nije pojavio u zatvoru u predviđeno vrijeme, za njim je pokrenuto opsežna potraga. On je i prije toga izlazio na dopust i uredno se vraćao u zatvor. Sabitović se, nakon ovog "izleta", sam vratio u KPZ poslije 15 dana izbivanja. 

Jedan od najpoznatijih primjera svakako je slučaj Adnana Šeraka, kojem je prošle godine Kantonalni sud u Sarajevu odobrio jednomjesečni prekid izdržavanja jedinstvene zatvorske kazne od devet i po godina u KPZ-u Zenica, na koju je osuđen zbog dvostrukog pokušaja ubistva, kako bi roditeljima pomogao da cijepaju drva. On se na izdržavanje kazne nije vratio 22. oktobra, kako je trebao, te je nakon opsežne potrage 25. novembra lociran u jednom kafiću u Sarajevu. Zanimljivo je da mu je prekid odobren samo mjesec i nekoliko dana prije kraja izdržavanja te kazne.  

Ko (ne)može izaći na dopust

Prema Pravilniku o pogodnostima i godišnjem odmoru zatvorenika koji izdržavaju kaznu zatvora u zavodu za izvršenje krivičnih sankcija i drugih mjera BiH, zatvorenicima se može odobriti slobodno kretanje van kruga Zavoda u trajanju do 24 sata nakon svakih izdržanih sedam dana kazne zatvora. Također, može im se odobriti i slobodan izlaz u grad u trajanju do pet sati jednom u mjesecu, dopust do šest dana u toku jedne godine izdržavanja kazne zatvora, dopust do sedam dana u toku jedne godine izdržavanja kazne zatvora u slučaju teške bolesti ili smrti člana porodice, elementarnih nepogoda ili teških socijalnih slučajeva, te slobodno kretanje van kruga Zavoda do dva dana u toku jedne godine za vjerske praznike. Osim toga, dopust se može odobriti i za svaki državni praznik slobodno kretanje van kruga Zavoda do jedan dan u toku jedne godine te godišnji odmor u krugu porodice.

Zatvorenici kojima vanzavodske pogodnosti neće biti odobrene su one osobe koje su osuđene na kaznu zatvora do deset godina za krivična djela genocida, zločina protiv čovječnosti, ratnog zločina, terorizma, neovlaštene proizvodnje i stavljanja u promet opojnih droga, sprečavanje povratka izbjeglica i raseljenih lica, sve osobe osuđene na kaznu zatvora preko deset godina bez obzira na vrstu krivičnog djela, te alkoholičarima, narkomanima i višestrukim povratnicima.