Marija Stonyte jedna je od volontera. Uzima telefon i bira broj. Nakon nekoliko zvona javlja se žena.

- Zovem da vam kažem veoma važnu poruku. Ne znam da li znate mnogo o tome šta se zapravo dešava u Ukrajini - rekla je Stonyte u prošlomjesečnom pozivu.

Na drugom kraju linije je tišina.

- Prava istina je da je to užasna invazija - govori Stonyte.

Za sada je fokusirana samo na pozive. A razgovor s Ruskinjom prošlog mjeseca jedan je od uspješnijih koje je ostvarila.

VEZANI TEKST - Urednica ruskog državnog kanala upala u program: Ne vjerujte propagandi, zaustavite rat

Tokom razgovora, dok Stonyte počinje da prepričava šta se dogodilo u Ukrajini, izgleda da se žena slaže s onim što je čula, prema snimku njihovog razgovora koji je podeljen sa CNN-om. Ona kaže Stonyteu da zna sve, ali se boji da postupi po tome jer ima bebu. Ona i njen partner razmišljaju o odlasku iz Rusije.

Ovo je jedan od desetaka poziva koje Stonyte i njen suprug svakodnevno upućuju ljudima u Rusiji iz njihovog doma u Litvaniji u sklopu volonterske inicijative usmjerene na prodor kroz takozvanu rusku digitalnu željeznu zavjesu.

Napad Rusije na Ukrajinu doveo je do bombardovanja gradova, ubijanja civila, a više od četiri miliona ljudi napustilo je zemlju. Ali kod kuće, mnogi Rusi malo znaju o tome šta se dešava.

Rusija je zabranila državnim medijima da "specijalnu vojnu operaciju", kako je naziva ruski predsjednik Vladimir Putin, nazivaju invazijom ili ratom, a oni koji kritikuju ofanzivu mogu se suočiti s teškim kaznama.

Moskovski sud zabranio je Facebook i Instagram zbog vršenja "ekstremističke aktivnosti", a novi zakon o cenzuri predviđa da je objavljivanje "lažnih" informacija o invaziji kažnjivo do 15 godina zatvora. Pritisak je prisilio nezavisne novinske kuće da se povuku ili zatvore, ostavljajući prazninu da je državni mediji popune propagandom i dezinformacijama, piše CNN.

Stoga ljudi širom svijeta pokušavaju kreativne načine da se povežu s Rusima. Online aktivisti Anonymous tvrde da su hakovali ruske TV kanale kako bi emitovali snimke iz Ukrajine.

VEZANI TEKST - Anonymousi kažu da su hakovali ruske TV stanice i prikazali snimke rata u Ukrajini

Drugi, poput bračnog para Stonyte, pokušavaju s individualnijim pristupom. Zovu ili šalju poruke strancima u Rusiji, nadajući se da će njihove lične molbe poremetiti propagandu Kremlja, i potencijalno čak pomoći da se okonča smrtonosni rat.

Par je počeo da zove firme, muzeje i restorane u Moskvi i Sankt Peterburgu, nadajući se da će im reći šta se dešava. Nekoliko dana kasnije naišli su na CallRussia.org, inicijativu koja je pokrenuta 8. marta sa sloganom "Uputite najvažniji poziv u svom životu".

Suosnivač kreativne agencije sa sjedištem u Litvaniji Paulius Senūta, inicijativa ima za cilj pozivanje 40 miliona telefonskih brojeva širom Rusije. Tim je prikupio javno dostupne telefonske brojeve u Rusiji i kreirao platformu koja nasumično generiše telefonski broj sa liste. Korisnik se može odlučiti za poziv preko telefona, Telegrama ili WhatsAppa, a na kraju poziva, iskačući prozor na stranici pita korisnika da li je prošao, i ako jeste, da li je poziv prošao dobro.

Ideja se zasniva na Senūtinom uvjerenju da ruski narod ima moć da okonča rat ako ima pristup besplatnim informacijama i razumije ljudske patnje u Ukrajini.

- Postoji velika podrška (u Rusiji) za ovaj (rat) - rekao je Senūta za CNN prošlog mjeseca.

- Ali ono što je smiješno u tome je što oni ne znaju ovaj rat. Ne znaju, stotine, hiljade ljudi ubijeno, bombe su bačene, djeca ubijena, žene koje se porađaju u metrou - ne znaju ništa o tome - dodao je.

Uz pomoć psihologa, Senūtin tim od oko 30 ljudi sastavio je skriptu za usmjeravanje poziva. Nisu željeli ulaziti u konfontaciju - umjesto toga cilj je "prenijeti ljudsku tragediju i činjenicu da za nju ne znaju".

Za samo nedelju dana nakon lansiranja CallRussia, hiljade volontera obavilo je 84.000 telefonskih poziva.

Stonyte kaže da malo ljudi spusti slušalicu. Umjesto toga, većina spada u jednu od dvije kategorije - oni koji uzvraćaju svađom i oni koji slušaju. Ona vjeruje da mnogi ljudi možda neće htjeti odgovoriti iz straha da bi poziv mogao biti nadgledan i mogli bi se suočiti s kaznom.

VEZANI TEKST - Putinov bivši premijer: Pregovori su kamuflaža, on nije spreman na ustupke

Takozvano hladno pozivanje nema uvijek željeni efekat.

Serge Kharytonau, Bjelorus koji sada živi u SAD-u, gdje radi kao medijski stručnjak u Međunarodnoj mreži strateškog djelovanja za sigurnost, kaže da je uputio oko 120 poziva Rusiji od početka marta u sklopu inicijative CallRussia -- ali do sada , nije imao utjecaj kojem se nadao.

U većini slučajeva ispitanik postaje agresivan ili brzo prekida razgovor. Kharytonau kaže da je ono što je bilo najviše iznenađujuće to što Rusi s kojima je razgovarao ne odbacuju samo alternativne informacije, već poriču činjenicu da one uopće postoje.

On kaže da, iako su Rusi žrtve propagande koja im je nametnuta, bila bi "velika greška" misliti da ne snose odgovornost.