open-navfaktor-logo
search
Počasni doktorant
Lajčak lobirao za Čovića i Dodika: Formirati Vijeće ministara, a o Vladi FBiH kako odgovara HDZ-u?
Za razliku od Čovića i Lajčaka, Evropska komisija ističe potrebu formiranja vlasti u BiH, a ne samo Vijeća ministara BiH
12.09.2019. u 18:29
get url
text
Dragan Čović, Miroslav Lajčak, Zoran Tomić

Počasni doktorati negativno djeluju na sposobnost sagledavanja obaveza BiH na putu ka članstvu u Evropskoj uniji (EU). Nakon što se, uprkos statusu nositelja evropskih vrijednosti, predsjedniku HDZ-a BiH Draganu Čoviću još više počela mutiti evropska vizija BiH po dobijanju počasnog doktorata Sveučilišta u Zagrebu, sa sličnim problemima se počeo suočavati i ministar vanjskih poslova Slovačke te bivši visoki predstavnik u BiH Miroslav Lajčak.

Lajčak je danas dobio titulu počasnog doktora Sveučilišta u Mostaru, a tom je prilikom kazao da je "formiranje Vijeća ministara BiH prvi zadatak naše zemlje na daljem evropskom putu".

- Ako nema vlasti, nema ni dijaloga – mudro je zaključio Lajčak, inspiriran laskavim priznanjem kojeg mu je, u prisustvu Dragana Čovića, uručio rektor Zoran Tomić, koji se spominjao u kontekstu Čovićevog nasljednika na čelu HDZ-a.

I Lajčak i Čović dijele stav da je formiranje novog saziva Vijeća ministara BiH prvi i najvažniji korak na daljem evropskom putu BiH. I obojica su samo djelimično upravu, ali obojica iz sebi poznatih razloga propuštaju spomenuti da nije samo formiranje državnog nivoa vlasti potrebno za nastavak integracijskog procesa.

Procjena je to Evropske komisije, pretočena u preporuke BiH u Mišljenju o zahtjevu naše zemlje za članstvo u EU. U njemu se, između ostalog, ističe i da je potrebno postići dogovor o novom setu mjera socio-ekonomskih reformi, te osigurati njihovu provdbu na svim nivoima u BiH.

- Komisija preporučuje Vijeću da razmotri ovo Mišljenje i da preduzme aktivnosti u vezi sa gore navedenim ključnim prioritetima nakon formiranja vlasti u BiH – navodi se u Mišljenju.

Za razliku od Čovića i Lajčaka, Evropska komisija ističe potrebu formiranja vlasti u BiH, a ne samo Vijeća ministara BiH. Motiv ovakvih istupa čelnika HDZ-a i šefa slovačke diplomatije vjerovatno se može prepoznati u Čovićevom uvjetovanju formiranja novog saziva Vlade FBiH usvajanjem izmjena Izbornog zakona BiH na način na koji to odgovara HDZ-u.

Iako slanje Godišnjeg nacionalnog programa (ANP) ne predstavlja prepreku za formiranje federalne izvršne vlasti, upravo HDZ blokira taj proces uvjetovanjem zakonskim rješenjem koje se izglasava na državnom nivou. U međuvremenu njihovi partneri iz SNSD-a, osim što blokiraju formiranje državne vlasti nepoštivanjem vladavine prava, opstruiraju i rad Parlamentarne skupštine BiH, koja bi trebala usvojiti izmjene postojećeg Izbornog zakona.

Usvajanje tih izmjena je neophodan korak i sa aspekta evropskog puta BiH, ali njihovo usvajanje u skladu sa vizijom HDZ-a bi, s druge strane, rezultiralo nazadovanjem naše zemlje na tom putu.

- Temeljno unaprijediti institucionalni okvir, uključujući i na ustavnom nivou, kako bi se osigurala jednakost i nediskriminacija građana, posebno postupanje prema presudi Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić i Finci – glasi jedna od preporuka Evropske komisije.

Iako Evropska komisija insistira na provedbi odluka Evropskog suda za ljudska prava, koje i prema Ustavu BiH imaju prioritet, HDZ insistira na provedbi odluke Ustavnog suda BiH u predmetu "Ljubić" i to u skladu sa njihovom specifičnom interpretacijom te odluke. Ta interpretacija u suštini podrazumijeva uskraćivanje prava pripadnicima određenih konstitutivnih naroda iz pojedinih kantona da budu birani u federalnu zakonodavnu vlast, odnosno u Dom naroda FBiH, što je u direktnoj koliziji sa preporukom o potrebi "osiguravanja jednakosti i nediskriminacije građanja".

Druga preporuka Evropske komisije koja se odnosi na izborno zakonodavstvo je potreba provođenja relevantnih preporuka Venecijanske komisije, koja je, podsjećanja radi, još 2016. godine zaključila da je postojeći sistem izbora delegata u Dom naroda FBiH, kojem se HDZ protivi, u skladu sa evropskim i drugim međunarodnim standardima u oblasti izbora.

Posljednje selektivno nametanje obaveza i prioriteta, usklađeno sa interesima HDZ-a i SNSD-a, nije prvi Lajčakov istup takve vrste, a već ranije je u javnosti slovački zvaničnik označavan i kao lobista određenih političkih i interesnih grupa unutar BiH i regiona. Ukoliko je zaista zainteresiran za napredak BiH na putu ka članstvu u EU, današnju posjetu Mostaru je trebao iskoristiti za uvjeravanje Dragana Čovića da odustane od uvjetovanja formiranja federalne vlasti usvajanjem zakonskih rješenja koja nisu usklađena sa evropskim demokratskim standardima.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.