Posljednjih sedam godina smješten je u jednom dijelu zgrade JU Centra za kulturu Goražde, a zbog nedostatka prostora, posjetiocima za sada nudi jednu stalnu izložbenu postavku – "Ratna izložba", koja govori o Goraždu i njegovim stanovnicima u periodu od 1992. do 1995. godine.

Kroz lične predmete Goraždana i Goraždanki predstavljena je priča o opstanku i borbi za život – to je prije svega priča o kreativnosti, inovativnosti i nepokolebljivom duhu stanovništva grada pod opsadom.

No činjenica je da još najmanje 1.500 eksponata smještenih u depoima, koji svjedoče o bogatom kulturno-historijskom naslijeđu istočne Bosne, čeka da bude izloženo i prezentirano domaćoj i svjetskoj javnosti...

- Posjedujemo arheološku, historijsku i etnološku zbirku. Najveći je fokus na toj arheološkoj zbirci, to i jeste najveći dio materijala i predmeta koji se nalaze u muzeju, odnosno u depou muzeja. Najveći dio tog materijala nije izložen, nije predstavljen javnosti još zbog finansijskih problema i zbog neadekvatnosti prostora. Imamo oko 1.500 eksponata iz perioda mlađeg kamenog doba, imamo nešto iz metalnog doba, također ima predmeta rimske provincije, predmeta iz srednjeg vijeka ponajviše jer Goražde je u srednjem vijeku bilo važan trgovački trg, bio je na toj glavnoj džadi za Dubrovnik kada se kretalo iz rudnih centara srednjovjekovne Bosne.

Što se tiče mlađeg kamenog doba, imamo dosta ulomaka keramike, dosta sačuvanih čitavih posuda. To su predmeti koji oslikavaju svakodnevni život neolitskog čovjeka među kojima su utezi za tkalački stan, dijelovi posuđa... Koji su se nalazili na dolinama rijeke Drine. To je bilo to plodno tlo naseljeno još prije 7.500 godina. To je datum koji sa sigurnošću možemo tvrditi da je život ovdje bio, međutim, neka će dalja istraživanja polučiti neke druge informacije, da će se taj datum i pomjeriti. S druge strane, nerijetko se dešava da na tim lokalitetima nalazimo i predmete iz rimskog perioda, među kojima su fibule, koplja i slične stvari jer, kao što sam rekao, Drina je pogodna za odvijanje života – kazao je za Faktor kustos muzeja Admir Džemidžić.

Lokalitet kao što su Hubjeri, u blizini Goražda, naglašava Džemidžić, posjeduje rimske vile, "gdje su rimski vojnici dobijali zemljište, pravili svoje vile velike, da bi vojnu penziju provodili".

Naglašava i da je istočna Bosna generalno jako malo arheološki istražena, kao i da su površinskim pregledom terena locirali brojna mjesta koja čekaju bolje dane da budu istražena.

- Imamo slučajeve blizu centra grada gdje se na snimcima jasno vide neolitske kuće, to bi bilo veoma zanimljivo istražiti. S druge strane, ovaj kraj je bogat i srednjovjekovnim stećcima. Nekropola na Goršić polju upisana je u listu svjetske baštine UNESCO-a. Jedna je od najbrojnijih nekropola, odnosno nekropola koja broji najviše stećaka – 355 stećaka se nalazi na jednom lokalitetu. I ona je zapravo kompletna očuvana, dio nje je uništen kada je prošao lokalni put, a drugi dio je kompletno sačuvan u toj svojoj izvornosti. Govori o jednoj bogatoj materijalnoj kulturi srednjeg vijeka ovdje – ističe Džemidžić.

Na prijedlog Zemaljskog muzeja BiH u Goraždu je nedavno boravila Fondacija ALIPF - koja je glavni globalni fond posvećen isključivo zaštiti naslijeđa u zonama sukoba i postkonfliktnom kontekstu, a u cilju uspostavljanja Centra za prezerezervaciju, restauraciju i konzervaciju materijala i muzejskih predmeta... Sastanku je prisustvovao i Džemidžić.

- Lokalna zajednica i generalno kopletna vlast izrazila je želju da se to uradi, da se ide u tom pravcu i da se napravi prvenstveno jedna dobra aplikacija prema fondaciji. Pregledali su kapacitete kojim raspolažemo, i mislimo da smo na istom fonu, da ćemo ići u tom smjeru izgradnje, da se to napravi, što je nama cilj i želja da bi moglo sistematski se raditi na očuvanju kulturne baštine i raditi naučna istraživanja zapravo – pojasnio je Džemidžić.

Dodaje da je Drina kao rijetka uvijek bila žila kucavica i granica svih naroda koji su tu živjeli.

- Nije ni čudo što su toliko dugo Rimljani vodili ratove sa Ilirima što su bili ovdje super utvrđeni, imali svojih naselja. Mnogo je građevina ovdje koje opisuju prisustvo Ilira, pa onda i taj romano - ilirski supstrat gdje se stvaraju manje srednjovjekovne države među kojima je i Bosna. Ovdje imamo predmeta koji svjedoče o vremenima nastanka srednjovjekovne bosanske države i slično. Uglavnom su to novčići i ostaci srednjovjekovne keramike, to je taj neki vremenski raspon od 10. do 12. stoljeća kada je bosanska država u povoju i naravno poslije procvat doživljava sa kraljom Tvrtkom I u 14. stoljeću – ističe Džemidzić.

Misija Zavičajnog muzeja Goražde je biti muzejsko, kulturno, komunikacijsko i informacijsko središte grada Goražda i Bosansko-podrinskog kantona Goražde, koje vodi sistematsku brigu o sabiranju, zaštiti, istraživanju, komuniciranju i izlaganju civilizacijskih, kulturnih, materijalnih i nematerijalnih i prirodnih dobara grada, kantona i šire i djelovati kao inicijator, organizator i realizator kulturne prakse koja se ishodi iz potreba, želja i mogućnosti uže i šire zajednice.