Ono što je tada rekao Kukanjac očigledno se nije svidjelo tadašnjem političkom establišmentu, te ovaj intervju nije ni emitovan.
Kukanjac je te 1994. godine govorio o događajima u bivšoj Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu 3. maja 1992. godine.
- Moram da vam kažem jednu nepobitnu istinu. Najviše me vrijeđaju izmišljotine o broju poginulih u Dobrovoljačkoj. Ja vam tvrdim da, ni dan-danas, nekome nije u interesu da se sazna prava istina. U Dobrovoljačkoj ulici 3. maja je poginulo šest ljudi – rekao je Kukanjac i naveo imena poginulih.
Kukanjac je pojasnio i šta se po njegovom viđenju dogodilo u Dobrovoljačkoj ulici.
- Najveća je sramota i države i vojske, i vas tamo, što niste našli za shodno da ja to davno objasnim - rekao je Kukanjac, kazavši da je laganje o broju poginulih pripremano u Beogradu, te da su to užasni ljudi.
Milutin Kukanjac umro je 2000. godine. Nikada nije odgovarao za granatiranje Sarajeva, ali je ovo svjedočenje krunski dokaz agresije na našu zemlju.
I danas je u Istočnom Novom Sarajevu obilježeno 29 godina od "zločina nad pripadnicima ЈNA u Sarajevu koji je kulminirao napadom na vojnu kolonu u Dobrovoljačkoj, 3. maja 1992.godine".
Prema podacima MUP-a Republike Srpske, objavili su mediji, tada je ubijeno "osam vojnika i oficira, a ukupno tih dana 42 pripadnika ЈNA, različite nacionalnosti, više od 71 ranjeno i 207 zarobljeno". Tu ubrajaju i vojnike stradale dan ranije, kad je JNA pokušala zauzeti centar Sarajeva, te zgradu Predsjedništva BiH.
Međutim, ta se dva događaja ne mogu povezati i radi se o klasičnom pokušaju falsifikovanja historije.
O slučaju "Dobrovoljačka" stav je dao i Haški sud, koji je ustanovio kako je kolona JNA u Dobrovoljačkoj ulici bila "legitimna vojna meta".