open-navfaktor-logo
search
Nekažnjeni zločin
Krvavi Bajram: Suđenje Radiću na čekanju, jer je promijenjen predsjednik vijeća!?
Prema izvještajima međunarodnih institucija stacioniranih u Mostaru, Radić je tokom i nakon rata bio jedan od najmoćnijih osoba u tom gradu i označavan kao - ekstremista
16.11.2018. u 12:54
get url
text
Marko Radić bio prvooptuženi za napad na Bošnjake u Mostaru 10. februara 1997. godine

Pravomoćno osuđeni ratni zločinac Marko Radić će predstojeću Novu godinu, umjesto iza rešetaka, proslaviti na slobodi u krugu porodice i prijatelja. Šefik Sulejmanović neće. On je ubijen 10. februara 1997. godine, kada je za Bajram sa sugrađanima namjeravao obići mezarje u mostarskom Liska parku. Prvooptuženi u slučaju njegovog ubistva je upravo Radić.

Tog 10. februara 1997. godine je Sulejmanović, skupa sa nekoliko stotina Mostaraca bošnjačke nacionalnosti i uz pratnju pripadnika IPTF-a i SFOR-a, krenuo ka Liska parku u zapadnom dijelu grada. U toj namjeri ih je, napadom vatrenim oružjem i palicama, spriječila skupina policajaca. Sulejmanović je smrtno stradao, Seid Maksumić i Safet Radoš su teško povrijeđeni, dok su lakše povrede zadobile još 22 osobe. Za napad su, pored Radića, optuženi specijalci Ivan Hrkać, Božo Perić, Željko Planinić i Josip Cvitanović.

Suđenje optuženima je u nekoliko navrata započinjano, a zatim prekidano. Najprije je prekinuto 2006. godine, da bi se nastavilo pred Kantonalnim sudom u Mostaru 15. decembra 2011. godine. Novi pretres je zakazan za 12. januar 2012. godine, ali je prekinut jer se jedan od optuženih Josip Cvitanović onesvijestio. Odugovlačenje je nastavljeno tokom 2012. godine, nastavak je zatim zakazan za april 2013, ali je u međuvremenu došlo do promjene tužioca. Od Seada Đikića, koji je imenovan za državnog tužioca, predmet je preuzela Mirjana Đerić. I tu je bio kraj procesu.

- Predmet protiv optuženih Marka Radića, zvanog Maka, i drugih nalazi se pred Kantonalnim sudom u Mostaru u fazi glavne rasprave, koja je prekinuta zbog odlaska predsjednika vijeća na novu dužnost – odgovorili su Faktoru iz Ureda glavnog tužioca Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK).

Zašto proces u međuvremenu nije nastavljen, ostaje misterija. Indikativne bi u tom kontekstu mogle biti Radićeve očigledne čvrste veze sa HDZ-om. Odgovor na upit o razlozima prekida suđenja i njegovom nastavku od Kantonalnog suda u Mostaru nismo dobili. Faktor je i ovaj šturi odgovor iz Tužilaštva HNK na pitanje šta se dešava s tim predmetom čekao danima.

Policajci koji su napali Bošnjake u tom su trenutku, pojašnjeno je tokom suđenja, osiguravali maskenbal ispred Hrvatskog doma Stjepan Kosača. Nakon incidenta su, uvjeravali su njihovi branitelji, premješteni u Liska ulica kako bi "pokušali spriječiti sukob širih razmjera". Ubistvo i ranjavanje Bošnjaka su pravdali i "nenajavljenom posjetom".

Marko Radić je u tom periodu bio zapovjednik Policijske uprave Mostar. Sa te ga je dužnosti smijenio visoki predstavnik i to upravo zbog napada na Bošnjake u Liska parku. Njegova je odgovornost za napad utvrđena istragom IPTF-a, u čijim je izvještajima opisivan kao "surov i opasan uvijek naoružani ekstremist".

Samo nekoliko mjeseci nakon ubistva, u junu 1997. godine, Radić je održao "čuveni" govor o svojoj viziji "suživota" u Mostaru.

- Ima onih koji ne mogu da žive bez četnika i balija. Drugi se opet bore za Federaciju, hoće da žive sa muslimanima. Ja bih im poručio da je bolje da se nisu rodili nego što su toliki izrodi i izdajnici – poručio je Radić.

Iako ga je visoki predstavnik smijenio sa pozicije zapovjednika PU Mostar, Radić nije dugo čekao na novu poziciju u institucijama vlasti. Zaposlen je kao savjetnik HDZ-ovog ministra unutrašnjih poslova HNK, što dovoljno govori o težnji te stranke ka normalizaciji odnosa u Mostaru i BiH u cjelini te pomirenju naroda. Uzimajući u obzir slučaj zbog kojeg je Radić ponovo dospio u fokus javnosti, taj odnos HDZ-a nikada nije ni promijenjen.

Prema izvještajima međunarodnih institucija stacioniranih u Mostaru, Radić je tokom i nakon rata bio jedan od najmoćnijih osoba u tom gradu. Pored utvrđene odgovornosti za zločine tokom rata, nakon njega se Radić, sugeriraju izvještaji, bavio reketiranjem i iznudama. Mediji su ga čak dovodili u vezu sa neuspješnim pokušajem atentata na nekadašnjeg upravitelja Mostara Hansa Koschnicka.

Radića je, podsjetit ćemo, Sud BiH osudio na 21 godinu zatvora zbog počinjenih ratnih zločina. Na slobodu je trebao izaći tek 2027. godine. Međutim, ministar pravde BiH Josip Grubeša (HDZ) potpisao je Rješenje kojim se odobrava njegov transfer na izdržavanje kazne u Republici Hrvatskoj i to nakon što je Županijski sud u Zagrebu preinačio presudu Suda BiH te mu odredio kaznu zatvora u trajanju od 12 godina i šest mjeseci.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.