Mora se graditi i snažno afirmisati državno i društveno dostojanstvo građana i političkog naroda Bosne i Hercegovine. Zemlja ne može ostvariti pravo na svoj slobodan razvoj i nesmetan razvitak ako joj se iznova nameće "luđačka košulja" posebnog slučaja za koju ne vrijede demokratski standardi ljudskih prava i građanskih sloboda, zaključak je redovne sesije Kruga 99 održanoj u nedjelju u Sarajevu.

O temi "Etnonacionalizam protiv demokratske nacionalne države BiH", govorili su prof. dr. Taner Aličehić s Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Lausanni, prof. dr. Senadin Lavić s Fakulteta političkih nauka u Sarajevu i prof. dr. Hazim Bašić s Mašinskog fakulteta u Sarajevu.

Aličehić je istakao da se ova tema uveliko tiče budućnosti bosanske države, prava pojedinca i ostalih civilizacijskih tekovina koje u BiH, kako je rekao, još uvijek nedostaju.

- Nedostaju nam, jer je nakon užasa koje je stanovništvo BiH pretrpjelo u prethodnoj agresiji, a rat zaustavljen nepravednim mirom, diskriminatornim Ustavom koji je u suprotnosti sa svim civilizacijskim tekovinama. Prava pojedinca i prava čovjeka su iznad svega, ali mi svi svjedočimo da u BiH još uvijek one iste mračne sile koje su se u Drugom svjetskom ratu i u proteklom ratu borile protiv bosanske državnosti žele i dalje da onemoguće prava pojedinca kroz pojam konstitutivnih naroda koji je jedno veliko zlo na ovim prostorima - rekao je Aličehić.

Naglasio je da borba za građansku i demokratsku Bosnu i Hercegovinu predstavlja civilizacijski iskorak koji zahtjeva posvećenost.

- Naša borba za građansku Bosnu, za demokratsku Bosnu, za bosanski idenditet i za bosansku nacionalnu svijest je borba za civilizacijski iskorak protiv mračnih sila koje su utemeljene na mržnji - kazao je Aličehić.

Lavić je poručio da je potrebno mnogo više raspravljati o iskustvu 20. stoljeća kao epohi poricanja bosanskog identiteta i bosanske države.

- Ono što je frustrirajuće zanimljivo je da nismo posjedovali nijedan efikasan zananstveni narativ kojim bi se dezavuirala i raskrinkala ta epoha, njena stuktura i njezin sadržaj. Tako da je epoha poricanja Bosne, bosanstva i bosanskog identiteta ostala na djelu i do današnjih dana, a da je nismo znanstveno rasvijetlili. Dakle, tek sada unutar naših akademskih zajednica dolazi do iskustva te epohe poricanja bosanskog identiteta - rekao je Lavić te dodao da se tek sada mnogo više vode diskusije o tome šta je to bosanski identitet danas.

Bašić je istakao da koncept konstitutivnih naroda u BiH, nametnut Dejtonskim mirovnim sporazumom, nije donio napredak BiH kao demokratskom društvu i državi.

- Poznato je da u samom Ustavu BiH uvedena sistemska diskriminacija. Ona se odnosi na diskriminaciju po etničkom osnovu i po teritorijalnom osnovu. Ova diskriminacija je prepoznata i od strane Evropskog suda za ljudska prava iz Strazbura koji je kroz nekoliko presuda ukazano na ove manjkavosti Ustava koje, u slučaju da BiH želi biti moderna demokratska država, valja otkloniti. Drugim riječima, političke elite i građani BiH nalaze se pred jednostavnim izborom, ili konstitutivnost ili Evropska unija, oboje ne može nikako. Dakle, moderni demokratski standardi kakvi vrijede u zemljama Evropske unije ne poznaju koncept konstitutivnosti - zaključio je Bašić.