Na koji način se obračunava prijeratni staž u Bosni i Hercegovini, šta je sa ljudima kojima je učinjena nepravda obračunom ovog staža nekoliko godina poslije rata, kakva je procedura sa dijelom staža koji je zarađen u inostranstvu, razgovarali smo sa Zijadom Krnjićem, direktorom Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje. Odgovorio nam je i zašto Zavod PIO ne može nikome izračunati buduću penziju prije zvanične predaje zahtjeva za penzionisanje.

U prethodnom zakonu prijeratni staž je bio potcijenjen

- Kada je riječ o prijeratnom stažu u Bosni i Hercegovini i plaćama, onda se staž, kao i poslije rata, utvrđuje omjerom između prosječne plaće te osobe i prosječne plaće u Bosni i Hercegovini te godine. I u skladu sa tim dobija odgovarajući broj bodova, a bodovi se sabiraju kao i ovi poslijeratni, tako da je tek novim Zakonom o PIO-u ustvari realno vrednovana plaća i doprinosi prije rata u odnosu na poslijeratne. U prethodnom zakonu je taj dio staža bio vrlo potcijenjen, a sada je to ispravljeno, i ima potpuno ravnopravan tretman. Odnosno, ravnopravan je staž taj i poslijeratni, i na isti način daje osnov za utvrđivanje penzije - govori nam Krnjić.

Upitali smo postoji li mogućnost da se ispravi nepravda ljudima kojima je obezvrijeđen staž ranijim zakonom, zbog čega su trajno oštećeni, jer su dobili niže penzije?

- Ne postoji. Zakon koji je stupio na snagu 1. marta 2018. godine je postojeća rješenja proglasio kao konačna i od njih se dalje nastavlja usklađivanje. Ali nije predvidio preračun, što je i bila opcija u nekim razgovorima. Međutim, nije se išlo u tom pravcu, jer bi preračun promijenio penzije svima. A onima kojima bi smanjio, imali bismo sigurno neku vrstu nezadovoljstva koji bi bio socijalni problem. Tako da se zakonodavac odlučio da se sa tih penzija krene dalje i to utvrđivanje penzija po novom zakonu je samo za one koji su podnijeli zahtjev od 01.3.2018. godine. A postojeće ostaju kakve jesu - objašnjava Krnjić.

Upitan gdje građani mogu provjeriti uplate prijeratnog staža, Krnjić kaže da je Bosna i Hercegovina zakonom priznala prijeratni staž do 1. aprila 1992. godine.

- Svi koji su bili zaposleni u društvenim firmama, institucijama, do tog perioda, njima se staž priznaje, bio plaćen ili ne, jer je bio period kada je SDK (Služba društvenog knjigovodstva) prestao raditi, kada su bile okolnosti, kada mi u 1992. godini više nismo mogli primati obrazac M-4. Prije rata zakonska obaveza je bila da se plaća nije mogla isplatiti bez doprinosa. Po toj logici se priznaje staž, tako da ko je radio u društvenoj firmi, ne mora dokazivati da je plaćen. Jedino oni koji su obavljali samostalnu djelatnost, prijeratni privatnici, oni trebaju dokazati jer je njihova uplata išla preko porezne uprave. Ali i njih je vrlo mali broj - kazuje nam Krnjić.

S obzirom na to da buduće penzionere najviše zanima koliko će iznositi njihova penzija, Krnjića smo upitali da li Zavod PIO može izračunati penzije nekoliko mjeseci građanima prije odlaska u penziju?

- Ne možemo mi to računati jer većina ljudi ima složeniji penzijski staž. Mi imamo kod sebe evidentiran samo staž koji su zaradili ovdje, i onda ne bismo mogli dati nikakav relevantan, zvaničan podatak. Ne možemo se mi baviti davanjem procjena uz kafu ili na telefon. Mi ne možemo utvrditi visinu penzije dok osoba ne uđe u postupak penzionisanja. Onda se razmjenjuju podaci. Može biti staža iz RS-a, druge države, razno-razne situacije koje utječu na visinu penzije, i bilo bi u suštini nezakonito davati takve procjene - rekao nam je Krnjić.

Osvrnuo se i na proceduru ukoliko bh. građanin ima radnog staža zarađenog i u inostranstvu.

Ljudi imaju po tri ili četiri penzije iz inostranstva

- Takva osoba se javlja za penzionisanje kod mjesta posljednjeg zaposlenja. Ukoliko je radio u Federaciji, javlja se kod nas. I mi na osnovu njegove prijave ili dokumenata koje nam dostavi, sa tim državama razmjenjujemo zvanične podatke, odnosno, uvjerenja o stažu, koliko kod njih ta osoba ima staža. I onda mi njihov i naš staž saberemo i utvrđujemo da li su se stekli uvjeti za penziju. A kada računamo penziju, onda računamo za staž koji je kod nas. A onda njima vratimo potvrdu o stažu i onda u toj drugoj državi dobiju, prema propisima te države, penziju koliko ih sljeduje. Tako da vrlo je čest slučaj da ljudi imaju nekoliko penzija, ne samo dvije, nego tri-četiri iz raznih država prema stažu koje je ostvario u tim državama - objašnjava Krnjić.

Dodaje da penzije iz stranih država dobijaju prema njihovim propisima.

- Recimo, u Srbiji se ide sa 63. godine života u penziju. Ako je kod nas osoba sakupila 40 godina staža, a nema 63 godine, tamo će sačekati da dostigne taj životni vijek, pa će od tada početi primati penziju. U različitim državama su različiti uvjeti za penzionisanje, i on dobija pravo prema propisima te države za staž koji je tamo ostvario. Znači, može od nas primati, a od njih će za par godina. Počet će mu isplata prema njihovim propisima. Prati sudbinu njihovog penzionog sistema u cjelini - rekao nam je Krnjić.