Objašnjenje zašto je to tako možemo pronaći u odgovoru koji je ponudila psihologija: "Sretan čovjek ne razmišlja o suštini života ili svijeta koji ga okružuje, dok čovjek suočen sa problemima, prolazi kroz te procese".

Naravno, namjera potpisnika ovih redova nije da kaže da umjetnici ne stvaraju sjajna djela inspirisana i različitim sretnim momentima iz njihovog života, zapravo, oslanjamo se na činjenice koje su zapisane i u svijetu priznate kao istinite. Jer, osjećaj neizvjesnosti, tuge ili tjeskobe, u umjetničkom biću budi bunt koji se onda reflektuje, historija je pokazala, kroz remek-djela.

- Ljudska bića imaju izvrsnu sposobnost da međusobno komuniciraju - tako se iz potrebe da dijelimo misli i emocije razvijala umjetnost kao jedan od najmoćnijih medija komunikacije. Kroz historiju umjetnosti vidimo mnogo primjera vrhunskih artikulacija ljudskih težnji, pobuna i strahova. Na jedno od prvih pitanja o odnosu čovjeka spram vlastite sudbine, Sofoklo je odgovorio mitološkom pričom o kralju Edipu. Na grozote rata, Pablo Picasso je odgovorio Guernicom. Utjecaj straha i tjeskobe na čovjeka je prikazao Edvard Munch - njegova deformisana figura ispod krvavog neba postala je otjelovljenje anksioznosti ne samo čovjeka kao jedinke, već duševni bol kolektiva. Niko nije bolje slikao, ako mene pitate, prolaznost života od Goye - prisjetimo se ispijenih Goyinih predstava starosti i smrti. Beskrajno je mnogo odgovora na krize i velika pitanja koje je umjetnost ovjekovječila perom i kistom - pojasnila je Elma Hodžić, historičarka umjetnosti i kustosica Historijskom muzeja BiH.

Kada je u pitanju domaća umjetnička scena, navodi ona, umjetnost stvarana u posljednjem ratu je najbolji primjer ljudskog otpora, terapeutskih učinaka na one koji su stvarali i one kojima su stvarali, ali i dokaz neuništivosti ljudskog duha i potrebe da priprovijedamo.

- Zato vjerujem da će nam umjetnost danas, u periodu izolacije, usamljenosti i otuđenosti, pomoći da progovorimo i da se približimo jedni drugima. Da se sjetimo da nismo sami - poručila je Hodžić.

A kako trenutna kriza zvana pandemija koronavirusa i izolacija djeluju na umjetnike, hoće li izroditi neka nova remek-djela, a možda čak i zvučna imena slikarstva, pitali smo, koga drugo, nego umjetnike.

- U vrijeme pandemije virusa umjetnost se svjesno povukla u nutrinu svoga bića tražeći najkreativniju crtu svoga izraza. Potreba za izolacijom je važna umjetnicima da bi što kvalitetnije pronašli put vraćanja sebi i sretni su oni koji pronađu taj "nemirni put" jer se tada pojavljuju mogućnosti za stvaranje kvalitetnih dijela.

Iako su karakteristike ovog vremena u kojem živimo materijalizam, licemjerstvo i manipulacija, ovaj period sam lično doživio i kao neku fazu duhovnog čistilišta jer umjetnost kojom se bavim nije nužno u vezi sa "svjetlima pozornice" ili "daskama koje život znače". A da bi se stvorilo kvalitetno kreativno djelo, vrlo je važno biti samokritičan, hrabar i radoznao, a parameter svemu tome je i životno iskustvo koje je nužno za donošenje suda o kvalitetu umjetničkog dijela.

Umjetnost danas ni izbliza nije ispoštovana na način koji ona zaslužuje jer je njena važnost puno veća od promjenjive politike kojom smo okruženi, ali ipak iako situacija trenutno nije povoljna za nas umjetnike, ja sam optimista što se tiče budućnosti jer smo mi umjetnici iskusnji, bistriji i kreativniji od "kadrovske pameti" - kazao je maestro Dževdet Nikočević.

Njegov mlađi kolega Adis Lukač ističe da je umjetniku sasvim normalno stanje da se zatvori u atelje i provede određeno vrijeme u radu, zbog čega izolacija nije toliko teško pala umjetnicima.

- Barem nije meni i dosta umjetnika koji dijele isto mišljenje, u smislu rada, ali naravno da priželjkujemo trenutke ponovnog susreta sa familijom i prijateljima. Ja provodim radno vrijeme izolacije. Crtam, slikam, modelujem, završavam.neke cikluse, otvaram nove... Mogu reći da sam sa te strane kvalitetno iskoristio izolaciju - iskren je Lukač.

Djela nastala prije, ali i tokom izolacije, sarajevskoj publici prezentirat će kada prođe pandemija, poručio je Lukač.

Umjetnik Selver Kardović ističe da je umjetnikov prirodni ambijent zapravo jedna vrsta karantina- osamljivanja, jer na taj način najbolje stvara, te da nas je generalno, pandemija koronavirusa, naučila mnogo čemu, a prije svega- "vratili smo ono ljudsko u sebi". 

-  I kada tehnički ne slikam, svejedno provodim dosta vremena u ateljeu. Na taj način se stvori ideja, tj. dosje inspiracija. Nekada se desi da po dva mjeseca ne napravim sliku, bukvalno kao da "akumuliram". A onda u ateljeu nastane određeni broj slika, pa se i sam zapitam odakle. Konkretno na mene je ova situacija uticala bas plodno, u smislu nastajanja crteža i slika.Uspio sam organizovati i internacionalnu online virtulenu izložbu u kojoj je učešće uzelo 15 umjetnika sa Balkana. Izložba će biti uskoro otvorena- istakao je Kardović.