Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Unsko-sanskog kantona u prvih devet mjeseci ove godine zabilježili su porast počinjenih krivičnih djela krijumčarenje ljudi, u odnosu na isti vremenski period prethodne godine, a uglavnom se radi o "prebacivanju" migranata sa jedne na drugu lokaciju.

Kako nam je kazao Ale Šiljdedić, glasnogovornik MUP-a USK, za ovaj period počinjeno je 12 krivičnih djela krijumčarenje ljudi, dok su lani zabilježena samo tri.

- Zbog toga je prosecuirano 16 osoba, od čega je sedam povratnika u izvršenju krivičnog djela. Protiv njih je nadležnom tužilaštvu podnesen izvještaj, a ne isključujemo mogućnost da će ih do kraja godine biti još – rekao je Šiljdedić.

Istaknuo je kako se radi o krivičnim djelima koja su veoma teško dokaziva, budući da nije zabranjeno nekoga prevesti od tačke A do tačke B. Da bi se to okarakterisalo kao krivično djelo, mora postojati dokaz da je neko za prijevoz migranata uzeo novac, kao i to da postoji namjera da se neko ilegalno preveze preko granice.

- Policija USK nije nadležna za ta krivična djela jer mi ne kontrolišemo granicu. Unutar kantona, prijevoz migranata se ne može smatrati krijumčarenjem, jer ako pojedinac iz humanih razloga prevozi migranta, to nije krivično djelo i ono se ne može dokazati. Niko neće reći da je za to uzeo novac, niti da je htio migranta prevesti preko granice – dodao je.

Međutim, kako je naš sagovornik naglasio, evidentno je da je došlo do porasta ovih krivičnih djela, te da mnogi situaciju koriste kako bi došli do zarade.

- Ovdje svakako možemo govoriti i o vrsti međunarodnodnog organizovanog kriminala jer svi koji pokušavaju prokrijumčariti migrante u Hrvatsku, i dalje prema Italiji, u tim zemljama moraju imati nekoga ko će u tome pomoći. U tom slučaju mi izlazimo izvan okvira svojih nadležnosti i za to su nadležne državne agencije koje mogu komunicirati sa agencijama u drugim zemljama – kazao je Šiljdedić.

Što se tiče cijena krijumčarenja ljudi, one su individualne. Hrvatska policija je u posljednje vrijeme pojačala svoj rad na području granice, tako da se i cijena ilegalnog prelaska povećala jer su uvjeti za to postali teži.

- Malo ko od njih to prijavljuje. Krijumčari i migranti, prema nekim saznanjima, imaju prećutni dogovor da se novac isplaćuje tek kada uspiju preći granicu. Ako do toga ne dođe, onda nikom ništa. Međutim, ukoliko ih krijumčari nekako uspiju prevariti i uzeti im novac ranije, a ne prebace ih preko granice, u tim slučajevima je bilo situacija da migranti prijave policiji prevaru. To su neki iznosi od 1.000 do 1.500 eura. Bio je slučaj kada su krijumčari migrante doveli na jednu lokaciju i rekli im da su u Hrvatskoj. Međutim, oni su i dalje bili u BiH, te su migranti to prijavili policiji – objasnio je naš sagovornik.

Što se tiče prijevoza migranata unutar kantona, Šiljdedić navodi kako su kod Bosanske Otoke i Ključa "glavne" lokacije gdje prijevoznici dovoze ili preuzimaju migante i dalje ih voze. Dodaje kako su to uglavnom taksisti, pa i oni koji dolaze iz Sarajeva i Banje Luke, ili kombi prijevoznici.

- Taksi vozila, minibusevi, razne autobuske linije i željeznički saobraćaj su legalni putevi prijevoza. To nije krijumčarenje, već normalan prijevoz i transport. Međutim, ako neko maksuz ode i pokupi migrante, to je onda već malo teže dokazati. Najčešće rute su magistralnim putem iz Bosanskog Novog do Bosanske Krupe ili iz Mrkonjić Grada u Ključ, odakle dalje idu prema Bihaću. Osim toga, putuju i vozom, željezničkom linijom koja ide preko Bosanskog Novog u Bosansku Otoku i Bosansku Krupu. Neki idu pješke, neki plaćaju prijevoz, stopiraju, snalaze se kako znaju... – kazao je Šiljdedić.