Prema riječima Ruždije Adžovića, glasnogovornika Humanitarne organizacije Merhamet MDD, ova organizacija u javnim kuhinjama širom BiH prije izbijanja pandemije imala je oko 8.000 korisnika, ali od marta ove godine situacija se promijenila.

- Svakodnevno smo imali stotine proziva naših građana. Ljudi su tražili pomoć, mnogi su ostali bez posla u tom periodu i našli se u vrlo teškoj situaciji, a pogotovo je bilo i onih starijih od 65 godina kojima je izlazak iz domova bio ograničen. U najkritičnijem periodu smo dobili još oko 1.000 novih korisnika kuhinja – kazao je Adžović.

Dodao je kako je Merhamet, osim za obroke u javnoj kuhinji, imao mnogo zahtjeva za pomoć u hrani i sredstvima za higijenu.

- Naši volonteri su izlazili na teren, na kućnu adresu nosili pakete i hranu. Situacija je bila baš dramatična, ali hvala Bogu, uspjeli smo otići na svaku adresu sa koje smo dobili poziv – kazao je Adžović.

Situacija se smiruje

Objasnio je kako se situacija sada pomalo smiruje, te da više nemaju zahtjeva za pomoć u onom obimu kako je to u početku bilo.

- Građani su opet pokazali solidarnost, odazvali se i dostavljali pomoć, te smo uspjeli odraditi veliki posao. Merhamet je velika organizacija, imamo jaku infrastrukturu. Imamo devet regionalnih odobora, a svaki regionalni odbor ima svoje osnovne odbore po gradovima. Imali smo zalihe za tri-četiri mjeseca, ali su nam puno pomogli građani i firme. Od vlasti je ta pomoć i ovoga puta izostala, osim nekoliko izuzetaka. Građani su donosili prehrambene artikle, čak je bilo i donacija u novcu, pa smo kupovali pakete. Dobili smo i puno zaštitnih sredstava, sredstava za higijenu, pa smo i te pakete dijelili - istakao je.

Naš sagovonik je kazao kako sada prate situaciju, budući da se "korona opet rasplamsava".

- Ne znamo šta sutra nosi, ali mi smo spremni. Kad je počela korona, prvo je urađeno sve da se nabave sredstva za dezinfekciju, maske, rukavice, dezinfekcijska sredstva u kuhinjama, maske za korisnike koji su dolazili na kuhinju. Radno vrijeme je prilagođeno, produženo je za podjelu obroka kako se ne bi stvarale gužve. Toliko je bilo kontakata, toliko se izlazilo na teren, ali hvala Bogu nijedan Merhametov uposlenik i volonter nije bio zaražen. Prošlo se bez problema, što kažu: "Vile su nas pronosale" – dodao je Adžović.

Javna kuhinja Srpskog humanitarnog udruženja "Dobrotvor" Sarajevo također je zabilježila povećan broj zahtjeva građana da budu njihovi korisnici. Kako nam je kazao Aleksa Ćebić, predstednik UO "Dobrotvora", oni su od prvog dana proglašenja pandemije dostavljali hranu na adrese, a koliko će to potrajati, još ne znaju.

- U prvim danima proglašenja pandemije, nije bilo javnog prijevoza, pa smo za stare, bolesne i osobe sa perifernih poručja organizovali dostavu hrane. Na početku nismo imali ni dovoljno sredstava za dezinfekciju. Ako ikada treba pohvaliti vlast, to je u ovih posljednjih nekoliko mjeseci. Općine Novo Sarajevo i Centar, te Federalno ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica su izdvojili grantove, dobili smo po pet hiljada maraka, što je za nas poprilično veliko. Tako da smo uspjeli prebroditi ovaj trenutni period pandemije, a za dalje ćemo vidjeti – istakao je Ćebić.

Izlazili ususret

Budući da njihova javna kuhinja radi na principu da Centar za socijalni rad izdaje rješenje građanima kako bi postali korisnici, u ovoj sitaciji su svima izašli ususret.

- To je bila suviše složena procedura u samom trenutku pandemije da bi ljudi prikupljali nekih 12 ili 13 dokumenata. Nemoguće je u takvoj situaciji tražiti ljudima da idu na tolika vrata. U tih prvih mjesec, mjesec i po, bukvalno smo svakome ko se javio i tražio pomoć javne kuhinje izalazili u susret i to odobravali – objasnio je.

Ćebić je naveo i kako je bilo ljudi koji nisu željeli kuhinju već drugu vrstu pomoći, međutim ovo Udruženje za to nije imalo mogućnost.

- U tim trenucima su se javljali ljudi za liječenje ili, naprimjer, plaćanje računa. Oni koji su ostali bez posla bili su dosta preplašeni, bojali su se od čega će platiti struju, plin ili ostale komunalije. Bilo je i onih koji nisu ostali bez posla. Mi znamo da na području Kantona Sarajevo ima mnogo ljudi koji su itekako u stanju socijalne potrebe, ali istovremneno izuzetno ponosni i nisu željeli doći na kuhinju, nego su se snalazili kako su znali i umjeli. Međutim, u tim trenucima, niti su više imali prilike da se snalaze niti je bilo javnog prijevoza, pa su bili prinuđeni da se obrate kuhinji kako bi imali onaj egzistencionalni obrok za prvu ruku. Mnogi od njih su izrazili želju da budu korisnici kuhinje i dalje - dodao je.

Prijatno ga je iznenadio odziv društveno odgovornih privatnih kompanija, koje su u najtežim trenucima pritekle u pomoć.

- Te kompanije su u jednom trenutku bukvalno napunile naš magacin. Uspjeli smo i da osiguramo dovoljne količine maski, rukavica i dezinfekcionih sredstava - kazao je Ćebić.

Uposlenici i volonteri javne kuhinje Udruženja "Dobrotvor" u početku, kako je kazao, nisu znali s čim se susreću, te je bilo i određene doze straha budući da su stalno u kontaktu sa velikim brojem ljudi.

- Prilično smo se čuvali svih elventualnih rizičnih kontakata i mogućnosti zaraze. Iz svega smo izvukli neku pouku. Sad znamo šta i kako ubuduće ukoliko dođe do ovakve situacije, te kako da se ponašamo i da nema mjesta za paniku – zaključio je Ćebić.