- Sarajevo će, kao što sam to najavila na samom početku, pokrenuti važne ekološke projekte koji će ovaj grad učiniti ambijentom ugodnog življenja i jedinstvenom turističkom atrakcijom.
Prioritetan, strateški važan i generacijski projekat je čista rijeka Miljacka i globalno podizanje ekološke svijesti stanovništva.
Počelo je uređenje i čišćenje korita rijeke Miljacke, što i jeste gradska nadležnost – napisala je to krajem maja na svom Facebook profilu gradonačelnica Sarajeva Benjamina Karić.
Međutim, građani se svakodnevno žale na neugodan miris i nimalo primamljiv izgled Miljacke, te da rijeku opjevanu u pjesmama nije lijepo ni gledati, a ni šetati pored nje zbog veoma neugodnog mirisa u ljetnim mjesecima.
Još 2018. godine direktori Fonda za zaštitu okoliša FBiH Fuad Čibukčić i Fonda za zaštitu životne sredine RS-a Srđan Todorović, povodom obilježavanja Svjetskog dana okoliša u BiH, potpisali su Inicijativu za aktiviranje projekta "Čista rijeka Miljacka".
- Realizacijom ovog projekta na području 32 općine FBiH i RS-a postiže se ispunjenje ciljeva, poput promocije turističkih lokaliteta uz Miljacku – poručio je tada Čibukčić.
Kazao je tada da Miljacka nije baš reprezentativna te da će se u prvoj fazi raditi na njenom prečišćavanju do ulaza u Sarajevo kako bi bila hemijski čista.
- Osim što je cilj čista Miljacka, projekt podrazumijeva i saniranje 32 otvora od Skenderije do Vijećnice iz kojih se ispušta oborinska i otpadna fekalna voda. Nakon toga napravit ćemo branu kod mosta na Skenderiji, da podignemo nivo Miljacke na 1,60 metara, a kao turističku atrakciju planiramo vožnju električnim čamcima od Skenderije do Vijećnice i nazad. Plan je da makar prvu fazu projekta završimo za tri do četiri godine – isticao je Čibukčić 2018. godine.
Ali nakon tri godine prizora koji su prikazivani prilikom potpisivanja tog projekta nema ni u naznakam.
Kontaktirali smo Fond za zaštitu okoliša FBiH, međutim neki uposlenici su na godišnjem, drugi na bolovanju, a oni sa kojima smo uspjeli razgovarati nisu upoznati sa realizacijom projekta.
Anes Podić iz Eko akcije kaže da je problem Miljacke star koliko i Sarajevo.
- Otpadne vode su uglavnom završavale u Miljacki pa je onda uoči Olimpijade dio tih otpadnih voda regulisan i sada se prerađuje na ovom kolektoru, a dio nije. To košta novca, međutim naše lokalne zajednice, njihovi čelnici, kada pogledate njihove budžete, za regulisanje otpadnih voda, ništa se ne ulaže – navodi sagovornik.
Ističe da je to problem koji iziskuje novac, zatim da se izdate dozvole poštuju, ali da nikoga nije briga.
- Miljacka je najveći dio godine otpadni kanal uglavnom. Bilo je svako malo inicijativa čista Miljacka i osim fotografisanja političara ništa se dalje ne desi nakon toga – kazao je te dodaje:
- Moguće je imati nešto što nije izvor smrada i prljavštine, ali preduvjet je da naše lokalne zajednice urade svoj dio posla, a nisu ga uradile – pojašnjava Podić.
Kaže da je i Koševski potok također izvor neugodnih mirisa, na području Općine Centar, a koji se zatim ulijeva u Miljacku.
- Općina nikada nije ništa uradila da reguliše kanalizacije naselja koje svoje otpadne vode ispuštaju u Koševski potok i tako je sa svim pritokama Miljacke. Jednostavno opći komunalni nered, pa kada dođu ljetni mjeseci mi to svi možemo i da namirišemo – zaključio je Podić.