Po okončanju sjednice na kojoj je Branko Petrić, u okviru redovne rotacije, izabran na mjesto predsjednika Centralne izborne komisije umjesto Irene Hadžiabdić, medijima su se obratili stari i novi čelnik CIK-a.

Prema Petrićevim riječima, CIK u sadašnjem sastavu je u potpunosti odgovorio svojim zadacima i nema nikakvog razloga da ovaj izborni ciklus ne bude doveden do kraja na fer i pošten način.

- Sve ono čime neko nije zadovoljan ne treba da se obraća putem medija ili najavljuje nešto. Ima mogućnost žalbi i tužbi Sudu BiH i eventualno kasnije Ustavnom sudu BiH i to je način da se rješavaju sporovi i nezadovoljstva. CIK ne pravi neregularnosti nego to rade izborni akteri. To su politički subjekti i kandidati. CIK predupređuje, otklanja i sankcioniše te neregularnosti. Neki nisu zadovoljni našim odlukama, ali sve naše odluke u pogledu, recimo, proteklih lokalnih izbora u Stocu i Srebrenici su potvrdili Sud BiH i Ustavni sud BiH. Svi koji imputiraju CIK-u politizaciju i nepravilnosti neka odu Sudu BiH i Ustavnom sudu BiH – kazao je Petrić, dodajući kako nakon svakih izbora CIK članovima biračkih odbora izrekne stotinjak kazni kojim im zabranjuje angažman na biračkim mjestima u periodu od četiri godine.

Centralni birački spisak, za koji se u posljednje vrijeme govori da sadrži mnoge nepravilnosti, kao što je veliki broj umrlih osoba i slično, novi predsjednik CIK-a je ocijenio izuzetno preciznim i tačnim. Dodao je kako je problem što o nepravilnostima u biračkom spisku govore nekompetetne osobe.

- Problematiziranje postojanja mrtvih na biračkom spisku je besmisleno. Birački spisak se zaključuje 45 dana ranije i po prirodi stvari negdje oko 5.000 ljudi od zaključivanja do dana održavanja izbora umre. Računajući na prethodnu neažurnost po biračkom spisku se može naći jedno do dvoje mrtvih, ali nije problem što se oni tu nalaze. Problem su ljudi u biračkim odborima, koji su predstavnici političkih stranaka, a koji bi eventualno umjesto njih glasali. Međutim, to se ne čini, to je podvala, jer je to toliko lako utvrditi da se niko ne usuđuje da to uradi. Ovi što viču da glasaju mrtvi nikada nisu dali nečiji izvod iz matične knjige umrlih i na biračkom spisku našli da je ta osoba glasala. To se samo jednom davno dogodilo u Gračanici. Samo je jednom podnesena prijava za dvoje ljudi i mi smo te izbore poništili i sve pokažnjavali. Sve ostalo su samo priče – kazao je Petrić.

Međutim, upravo je CIK, u saradnji sa općinskim izbornim administracijama u aprilu ove godine u Centralnom biračkom spisku otkrio oko 5.500 osoba koje su se još nalazile na listi registrovanih birača sa pravom glasa.

- Našli smo nekih sedam do osam općina, uglavnom u FBiH, u Krajini, ka o i nekoliko općina u RS-u, gdje je općinska administracija bila neažurna. Mi smo sa Centrom za birački spisak i općinskim izbornim komisijama, kantonalnim MUP-ovima, IDDEEA-om to otvorili i apostrofirali i to je uglavnom riješeno. Ostali su još neki "džepovi" gdje je to neriješeno, ali to ne stvara problem, jer ti ljudi neće glasati. Za sve ono što matični uredi, policijske stanice i svi ostali do IDDEEA-e nisu uradili ili im sistem ne radi kako treba, mi smo sa Centrom za birački spisak uspjeli identifikovati nesporne smrti i u izvode sa biračkih spiskova stavili zvjezdice da svi znaju i vide da je ta osoba mrtva i da se niko ne usudi glasati umjesto nje.

Dosadašnja predsjednica CIK-a je kazala kako do sada nije bilo zakonskih osnova, novca niti političke podrške da se provedu bilo kakva unapređenja izbornog procesa. Sve što je urađeno su male popravke podzakonskih akata, te unapređenja koja su ostvarena uz pomoć donacija.

- Tu uvijek moram istaći Vijeće Evrope, OSCE, kao i ambasade SAD-a, Norveške i Velike Britanije. Bez njihovih donacija unapređenja ne bi bila moguća. Izgleda da koliko god smo pokušali, nikog nismo učinili zadovoljnim. Međutim, izbori nisu samo posao CIK-a, nego svih aktera. Svi trebaju u tome odraditi svoj dio da bismo mi onda imali potpuno jasan zakonski okvir, dovoljno sredstava da tehnički i operativno organizujemo dobre i kvalitetne izbore. U nedostatku svega toga mi svaki dan koristimo da pokušamo učiniti ono što možemo na našem nivou. Vidim da javnost cijeni da to nije dovoljno, ali isto tako vidim i jednu pogrešnu percepciju o nadležnostima CIK-a – kazala je Hadžiabdić.

Ona se osvrnula i na najavu Novaka Božičkovića o podnošenju tužbe Apelacionom vijeću Suda BiH zbog Petrićevog izbora na mjesto predsjednika CIK-a.

- Redosljed u imenovanju predsjednika CIK-a, koji je davno poremećen, nikada nije izmjenama i dopunama Izbornog zakona usklađen sa određenim poremećajima. Dešavalo se da, kada je bio red za predsjednika iz određenog naroda, nije bilo predstavnika tog naroda. Osim toga bilo je i smrti članova CIK-a, bilo je i sudskih odluka koje su mijenjale redosljed. Zakon koji govori o izboru članova CIK-a govori o pravima konstitutivnih naroda. Ni u jednom momentu nema odredbe koja kaže da neki član CIK-a ne može dva puta biti predsjednik. Zakon isključivo štiti prava konstitutivnih naroda – izjavila je Hadžiabdić, napomenuvši još jednom kako će Petrić dužnost predsjednika preuzeti u ponedjeljak.

Što se tiče lažnih registracija za glasanje putem pošte, CIK je, kako smo saznali, do sada zaprimio više od 370 prijava građana, od čega ih je samo iz Orašja 140. Ipak, konačan broj će biti poznat dan uoči održavanja izbora, kada i općinske izborne komisije dostave podatke o prijavama koje su one zaprimile.