Prijedlog budžetskog zahtjeva uputit će ka Vijeću ministara BiH.
Željko Bakalar, predsjednik CIK-a, rekao je da je sramno da se naknade članovima biračkih odbora nisu mijenjale dugi niz godina. Dodao je da su ovo ranije predlagali, ali nije bilo volje i Vijeće ministara BiH je odbilo odobriti dodatna četiri miliona KM. Sada se traže dva miliona KM.
VEZANI TEKST - Borba za Predsjedništvo BiH: Zašto je uvijek samo kod Bošnjaka "gužva u šesnaestercu"?
- Također, uz dobru volji vlasti i sredstva, pod uvjetom da ih imamo odobrena početkom godine, možemo imati mogućnost da se birači identificiraju uz pomoć otiska prsta, uz biometrijske čitače na samom biralištu, i imati brzu transmisiju izbornih rezultata – kazao je Bakalar.
Podsjetio je na ozbiljne zamjerke zbog zloupotreba koje su se odnosile na glasanje mrtvih ili u ime druge osobe, koje bi uvođenjem novih tehnologija bile prevaziđene.
Centralnoj izbornoj komisiji za iduću godinu treba oko 12,8 miliona KM, od čega se na Opće izbore odnosi 9,7 miliona KM. Ovakav osnovni budžetski zahtjev usvojili su jučer na sjednici, uz dva aneksa koji se odnose na dodatna sredstva.
- Značajnije stavke su troškovi poštanske dostave seta koverata sa glasačkim listićima (oko 1,1 milion KM), štampanje galsačkih listića (oko 1,2 miliona KM), naknade po ugovorima o djelu za glavni centar za brojanje i ostala angažovanja (600.000 KM), a najveća stavka se odnosi na naknade biračkim odborima (oko 3,4 miliona KM, odnosno 4,7 miliona KM sa porezima i doprinosima) – rečeno je na sjednici.
Istaknuto je da ovaj iznos nije dovoljan za isplatu naknada za oko 60.000 članova biračkih odbora, pa je pripremljen aneks budžetskog zahtjeva od dva miliona KM.
- Visina naknada je 2018. godine bila skromna pa su članovi biračkih odbora odustajali na dan izbora, a neki nisu isplaćeni jer nemaju otvoren račun a za tako male naknade nemaju ni ekonomsku opravdanost. CIK je zaključio da treba uvećati naknade, pa uz ova dva miliona KM bi se mogao povećati iznos do 50 posto – pojašnjeno je na sjednici.
Drugi dodatni zahtjev od deset miliona KM odnosi se na uvođenje novih digitalnih tehnologija, odnosno elektronsku identifikaciju birača i transmisiju izbornih rezultata sa biračkih mjesta, te bi novac bio potrošen za nabavku laptopa, čitača biometrijskih podataka, otisak prsta i potrebnu telekomunikacijsku opremu.