Ja sam krčki knez Nikola četvrti Frankopan, ban Dalmacije Hrvatske. Životima krčkih knezova živimo već 900 godina, a ja kao krčki knez Nikola, 1430. godine, u 15. stoljeću, kod pape Martina petog, dobio sam titulu Frankopana, i priznao mi je da naše plemstvo korijene vuče iz perioda rimskih porodica ancia patria. Imao sam tri žene. Svi pitaju zašto tri, a ja kažem sasvim ozbiljno: “jer je tako Bog htio“. Nisam ih imao u isto vrijeme. Prva supruga je Marta plemenita kneginja, druga je bila Dorotea, a treća kneginja Blanka. Samo sa drugom suprugom sam imao potomstvo, desetero djece - kćerku i devet sinova. Mi ih zovemo banići, a kćerku plemenita Katarina Frankopan.

To je prva Katarina u našem plemstvu Frankopana. Poslije ih je bilo više. Naše polazište je sa otoka Krka, iz jednog predivnog kaštela u sredini šume. Prije 900 godina moj pradjed je krenuo sa plemstvom i ono seže sve do urote Zrinjsko-Frankopanske, a predaja je kovana upravo u dvorcu Zrinjski. Posljednji knez je bio Fran Krsto Frankopan čija sestra je bila udata za Petra Zrinjskog. Urota je završila tako što su oni žejeli određene promjene, a kada su shvatili da ne mogu to ostvariti, povinuli su se plemstvu austrijskom. Nažalost, oni su ih pogubili 30. 4. 1671. Odrubili su im glave. Nisu im odrubili ruke i noge, jer u to vrijeme se tako ukazivalo poštovanje plemićkoj porodici. Od te godine prestaje loza Frankopana - priča nam Petar Kopanica obučen u srednjovjekovnu odoru kneza Nikole četvrtog Frankopana.

Sreli smo ga u dvorcu Nova Kraljevica smještenom u istoimenom gradiću istarskog dijela Hrvatske. Penzionerske dane provodi promovirajući kulturno-historijsku zaostavštinu u okviru projekta “Putevima Frankopana“, a godišnje, najmanje 150 dana provede u odori krčkog kneza, pa kroz smijeh ističe: “Uglavnom živim kao Nikola četvrti Frankopan“.

Putovanje kroz vrijeme

I zaista, na njemu je srednjovjekovni kostim, baš onakakv kakav je nosio i krčki knez. Petar govori u trećem licu kako bi posjetiocima omogućio putovanje kroz vrijeme i približio im život njegovog dalekog pretka. U tome mu pomaže njegova pratnja, tri dame obučene u prekrasne srednjovjekovne haljine, a zapravo prezentiraju knezove tri supruge - Martu, Doroteu i Blanku.

Jedna od njih, kneginja Dorotea, bila je kćerka bosanskog bana, a utjelovila ju je Dragica Marković, Bosanka porijeklom iz Brčkog. Sa 17 godina, Dragica je, u želji za boljim životom, napustila rodni grad i stigla na otok Krk da radi, kako bi zaradila za studije u Rijeci, nesluteći da se kući više nikada neće vratiti...

- U Brčkom sam se rodila i zaršila srednju školu. Tu je moja rodbina. Nažalost, danas, jednom godišnje odem u rodni grad, uglavnom na groblje roditeljima. Nekada dođem i na neku feštu na koju sam pozvana- priča Dragica.

U gradu Krku radi u hrvatskoj lutriji, kao prodavačica igara na sreću.

- Često mi kažu: “ti prodaješ maglu“, a ja im na to odgovorim: “onda mi ide jako dobro ide“ - ističe kroz smijeh.

{$galerijaFotografija}

Život na Krku, kaže, mnogo joj prija, i puno je lakši nego u mjestu gdje se rodila, u trenutku kada je odlučila da ode. No bolji uslovi za život nisu bili jedini razlog zbog kojeg je ostala daleko od kuće.

- U biti, otišla sam da bih fakultet završila u Rijeci, jer sam na moru mogla zaraditi nešo tokom ljeta,od čega bih finansirala školovanje. Doma to nisam mogla priuštiti. No, dogodila mi se i ljubav, koja je tragično završila. Zaručnik mi je umro kada sam imala 27 godina. U tom trenutku život mi je prestao postojati. Željela sam da me nema. Htjela sam imati prodicu, biti poslovna žena, imati troje do petero djece. Ali to su bile samo moje želje. Splet okolnosti nije dozvolio da se to posloži po nekom moralnom i ljudskom toku, tako da ostala sam sama. No, danas mi je lijepo samoj. Mogu dosta da volontiram, uljepšam život drugim ljudima, a sebe oplemenjujem - ističe Dragica pojašnjavajući da je kao članica Udruženja Krčki knezovi Frankopana došla do uloge kneginje Dorotee.

Ispričala nam je i zašto je Bosna i Hercegovina zamalo tužila Hvatsku, a priča je usko vezana za Dragicu, kneginju koju glumi u slobodno vrijeme.

- Priča počinje daleko u prošlosti. Na vjenčanju krčkog kneza Nikole četvrtog Frankopana i Dorote, kćerke bosanskog bana služila se torta. U Bosni se naziva Bosančica, u Hrvatskoj krčka kneginja torta. Danas su obje pod zaštitom UNESCO-a, no, kada ju je Hrvatska željela zaštititi kao svoju, Bosna je prijetila tužbom. Uspjeli su smiriti tenzije kada su promijenili jedan sastojak. Tako da se sada krčka kneginja torta od Bosančice razlikuje po smokvi. Inače, gospođa koja je zaštitila tu tortu porijeklom je iz Bosne, i na Krku danas ima slastičarnu gdje prodaje krčku kneginju tortu - pojašnjava Dragica.

Ko su bili Frankopani

Doba u kojem su djelovali krčki knezovi Frankopani bilo je doba srednjeg vijeka i prelaza u novi vijek. Srednji vijek u Evropi bio je feudalno doba, a moć kraljevskih dvorova bila je ograničena u poređenju sa moći feudalaca- lokalnih veleposjdnika poput Frankopana.

Članovi porodice Frankopan obavljali su važne društvene i političke dužnosti- bili su kneževi, banovi, potkraljevi i ratnici, podržavaoci umjetnosti i pjesnici, a na kraju i politički prevratnici, pa su tako njihovi životi bili inspiracija mnogim umjetnicima. Uživali su ugled među evropskim plemstvom, primali priznanja za zasluge od pape u Rimu, sklapali porodične i prijateljske veze širom Evrope, pratili su modu, promovisali hrvatsku riječ i pismo glagoljicu. U njihovoj lozi bilježi se niz od 114 Frankopana u 17 naraštaja. Tokom historije koristili su dva grba- stari sa šestokrakom zvijezdom na crvenom polju, a potom grb rimske patricijske porodice de Frangepanibus sa dva lava koja lome hljeb. Zlatno doba porodice Frankopan bilo je u doba kneza Nikole IV u 15. stoljeću.