Istovremeno je Dodik zagovarao potrebu "legitimnog političkog predstavljanja", izražavajući ličnu ogorčenost zbog, kako je kazao, izbora i imenovanja kadrova koji nisu "autentični hrvatski predstavnici".

Međutim, u Dodikovom istupu je ostalo mnogo nedorečenosti, poput teritorijalnog okvira tog "trećeg entiteta", bez kojeg, kako je kazao, nema nikakve BiH.

Nije Dodik baš najpreciznije pojasnio gledateljima HRT-a, čija je srca namjeravao osvojiti zalaganjem za "treći entitet", koje dijelove entiteta RS namjerava prepustiti toj novoj administrativno-teritorijalnoj jedinici unutar Bosne i Hercegovine. Da li će, recimo, dio tog "trećeg entiteta" biti Bosanski Brod, u kojem je 1991. živjelo skoro 14.000 Hrvata, Bosanski Šamac, u kojem ih je bilo skoro 15.000, te još nekoliko dijelova tog bh. entiteta u kojem su živjeli ili žive Hrvati?

VEZANI TEKST - Dodik: Bez trećeg entiteta nema BiH, Hrvati trebaju autentičnog predstavnika

Propustio je Dodik priliku da javnosti u Republici Hrvatskoj pobliže pojasni svoje tumačenje "legitimnog predstavljanja", te da li bi se u taj koncept, onakav kakvog zagovara šef HDZ-a BiH Dragan Čović, kao "autentična hrvatska predstavnica" uklopila ministrica trgovine i turizma RS-a Suzana Gašić, članica DEMOS-a Nedeljka Čubrilovića.

Kakav li tek etnički legitimitet posjeduje Vjekoslav Petričević iz NDP-a Dragana Čavića, ministar privrede i preduzetništva RS-a, koji je dio hrvatske kvote u Vladi RS-a. Ni Anton Kasipović, da je kojim slučajem ministar pravde u FBiH, ne bi imao cerfitikat Dragana Čovića da je legitimni predstavnik hrvatskog naroda.

U okolnostima kojima se Dodik deklarativno zalaže za imenovanja "autentičnih hrvatskih predstavnika", pomalo je kontradiktorna praksa u kojoj te pozicije popunjavaju kadrovi stranaka koje se same deklarišu kao "srpske".

Nema mnogo "autentičnih hrvatskih predstavnika" ni među zaposlenima u institucijama entiteta RS. Specijalni izvještaj o nacionalnoj i spolnoj strukturi zaposlenih u policijsko-sigurnosnim agencijama u BiH pokazuje da je u MUP-u RS-a zaposleno 6.444 Srba, 356 Bošnjaka, tek 70 Hrvata, 33 pripadnika Ostalih i 17 osoba koje pripadaju nacionalnim manjinama. Ukupno su na rukovodećim pozicijama 584 osobe srpske nacionalnosti te samo 18 Bošnjaka i četiri Hrvata.

VEZANI TEKST - Slobodna Dalmacija bez pardona: Kako je HRT od Dodika napravio Hrvatka

Ništa bolja situacija nije u Sudskoj policiji RS-a. U njoj radi 205 Srba, sedam Bošnjaka, četiri Hrvata, jedan pripadnik Ostalih i dva pripadnika nacionalne manjine. Na svih rukovodećim pozicijama su samo Srbi. Nema nijednog Bošnjaka, niti Hrvata.

Slična etnička struktura ili čak nepovoljnija po Bošnjake i Hrvate je u ostalim institucijama entiteta RS, ali i u javnim preduzećima koja, prema već ustaljenoj praksi, redovno obilježavaju svoje pravoslavne krsne slave.

Nije Dodik spominjao ni biskupa Franju Komaricu, kojem je znao uputiti najgnusnije uvrede ukoliko bi se usudio ukazati na loš položaj katolika u entitetu RS.

Mnogo je nedorečenosti bilo u Dodikovom istupu na HRT-u, a iznenađuje činjenica da te nedorečenosti u prošlosti nije "popunjavao" činjenicama ni njegov politički partner iz HDZ-a BiH Dragan Čović, uprkos činjenici da se u javnosti, naročito onoj u Republici Hrvatskoj, predstavlja kao vodeći zaštitnik hrvatskih interesa u BiH i zagovornik "legitimnog političkog predstavljanja".