Analiza MMF-a

Koja državna preduzeća su najprofitabilnija, koja stvaraju gubitke i kolike su plaće uposlenicima

Objavljeno: 23.09.2019. u 17:57 Autor: N. Pobrić

U više od 550 državnih preduzeća je, procjenjuje se, zaposleno oko 80.000 radnika

Misija Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u BiH objavila je radni dokument na temu "Preduzeća u državnom vlasništvu u BiH: Procjena performansi i nadzora", kojeg su na temelju baze finansijskih izvještaja državnih preduzeća pripremili Bobana Čegar i Francisco Parodi.

U dokumentu se ističe da su državna preduzeća u BiH uglavnom u lošem finansijskom stanju te da ne doprinose dovoljno privredi. Vlasti, ističe se, ne vrše svoju vlasničku funkciju u skladu sa smjernicama Svjetske banke i Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD). Također se procjenjuje da bi temeljna reforma sektora državnih preduzeća mogla povećati BDP za tri posto godišnje.

Preduzeća u državnom vlasništvu su značajan dio ukupne ekonomije BiH te imaju značajan utjecaj na makroekonomske performanse, uključujući fiskalnu održivost, tržište rada i konkurentnost. U dokumentu se napominje da je širina ovog sektora dio naslijeđa bivše Jugoslavije te da je veliki dio tih preduzeća privatiziran u periodu od 1996. do 2006. godine. Kada su u pitanju manjkavosti sistema upravljanja tim preduzećima, ističe se nedostatak odgovornosti i transparentnosti te nepostojanje tačnih, ažuriranih i javno dostupnih podataka o ovom sektoru.

- Državna preduzeća zapošljavaju oko 11 posto ukupnog broja zaposlenih, ali proizvode samo 10 posto dodatne vrijednosti, što sugerira da zaposleni u državnim preduzećima u BiH proizvode manju dodatnu vrijednost u odnosu na ostale zemlje u regiji – navodi se u dokumentu.

Uprkos značajnom utjecaju na ekonomiju, veliki broj državnih preduzeća negativno utječe na makroekonomske performanse mijenjajući tržište rada i namećući značajne fiskalne troškove. U više od 550 državnih preduzeća je, procjenjuje se, zaposleno oko 80.000 radnika. S druge strane, državna preduzeća posjeduju 40 posto ukupne poslovne imovine i prave deset posto ukupnog prometa.

U dokumentu se naglašava činjenica da državne preduzeća negativno utječu na tržište rada zbog činjenice da su u tim preduzećima, uprkos nižoj produktivnosti, prosječne plaće 40 posto veće nego u privatnim firmama.

- Ukupni dugovi državnih preduzeća iznose otprilike 26 posto BDP-a. To uključuje blizu četiri posto BDP-a u zaostalim poreznim i socijalnim potraživanjima, što smanjuje porezne prihode i negativno utječe na funkcioniranje sistema socijalnih davanja – navodi se u dokumentu.

FBiH je nedavno uspostavila centralizirani registar državnih preduzeća, dok entitet RS svoj registar nije ažurirao od 2014. godine. Kao sporan se izdvaja sistem izbora članove uprava i nadzornih odbora, a specijalizirane jedincie ne provode prosjene finansijske i operativne uspješnosti. Fiskalne veze sa vladama su snažne, ali formalna politika koja uvjetuje podršku vlada državnim preduzećima ne postoji, baš kao ni formalna politika dividendi. Prema svim navedenim kriterijima je BiH smještena na pretposljednje mjesto u regiji po kvaliteti sistema upravljanja državnim preduzećima.


Državna preduzeća koja su bila predmet analize, njih 414, po sektorima, prihodima, imovini i broju zaposlenih

Najveći dio ekonomskih aktivnosti državnih preduzeća otpada na ona u vlasništvu entiteta, koja su u 2017. godini generirala oko 85 posto ukupnih prihoda od 2,9 milijarde eura te posjeduju oko 85 posto ukupne imovine i pasive, vrijedne 13,3 milijardi eura, odnosno 3,5 milijarde eura te zapošljavaju 58.000 od ukupno 76.000 zaposlenih u državnim preduzećima koja su bila predmet ove analize. Najveća entitetska preduzeća su elektroprivrede u oba bh. entiteta, rudnici u FBiH, namjenska industrija u FBiH, Šume RS-a te preduzeća zadužena za izgradnju i održavanje cesta, autocesta i željezničkog saobraćaja.

- Tri državna preduzeća s najvećim prosječnim prihodima u periodu od 2014. do 2017. su Elektroprivreda BiH (535 miliona eura), BH Telecom (274 miliona eura), te Elektroprivreda RS-a (210 miliona eura) – navodi se u dokumentu.

Većina uposlenih u državnim preduzećima je koncentrirana u oblastima proizvodnje dobara i usluga. Oko 37 posto zaposlenih u državnim preduzećima je koncentrirano u sektoru električne energije i vode (28.000), prijevoza (12.000) i rudarstva (12.000).

- Prvih pet poslodavaca među državnim preduzećima su Elektroprivreda BiH, Željeznice FBiH, Željeznice RS-a, te rudnici uglja Banovići i Kreka – ističe se u analizi.

Prosječna plaća u državnim preduzećima je veća u odnosu na većinu zemalja regije. U 2017. godini je prosječna bruto mjesečna plaća u državnim preduzećima bila 756 eura, a produktivnost je oko osam posto niža u odnosu na radnike u privatnom sektoru. Na plaće uposlenika otpada oko 30,5 posto ukupnih rashoda državnih preduzeća. U privatnom sektoru procentualno učešće plaća u rashodima iznosi 12 posto.

Iako je oko 85 posto državnih preduzeća bilo solventno na kraju 2017. godine, s pozitivnim kapitalom od oko milijardu eura, 66 firmi su akumulirale gubitke u iznosu od 1,6 milijardi eura. Te firme tehnički su nesolventne s negativnim vlasničkim kapitalom u iznosu od 290 milijuna eura (2 posto BDP-a). Većina gubitaka akumulirana je u sektoru vađenja rude i kamena, proizvodnje i energetike.


Akumulirani gubici i profiti po industrijskim granama u 2017. godini

U tom su kontekstu izdvojena preduzeća GRAS i Aluminij. GRAS, ističe se, ima neodrživ poslovni model. Na kraju 2017. ukupne obaveze ovog preduzeća iznosile su 110 miliona eura ili 1,1 posto BDP-a FBiH. Poreska dugovanja iznosila su 81,6 miliona eura ili 0,8 BDP-a FBiH.

Aluminij Mostar je dioničko društvo čija je osnovna djelatnost proizvodnja aluminija i ostalih proizvoda od aluminija. Vlada FBiH posjeduje 44 posto dionica, a Hrvatska 12 posto, a ostatak su manjinski dioničari.

- Iako je Vlada FBiH samo manjinski dioničar, kompanija je visoko zadužena u Elektroprivredi HZHB – navodi se u dokumentu, u kojem se također ističe da je podrška Vlade FBiH održavala Aluminij u životu.

Poslovanje Aluminija je, ocjenjuju, neodrživo i zahtijeva veliku finansijsku podršku države. Kompanija posluje s negativnom bruto maržom, što znači da prodajna cijena aluminija nije dovoljna da pokrije troškove proizvodnje. Kompanija je nesolventna od kraja 2017. godine, sa akumuliranim gubicima većim od 120 miliona eura (1,3 posto BDP-a FBiH). Obaveze su povećane za više od 140 posto od 2014. do 2017. godine, dosegnuvši 188 miliona eura (2,0 BDP-a FBiH). Otprilike tri četvrtine duga odnosi se na Elektroprivredu HZHB za neplaćenu električnu energiju.

U periodu od 2015. do 2017. godine su samo tri sektora ostvarivala profite, a najprofitabilniji su bili informacijski i telekomunikacijski sektor i to, ističe se, zahvaljujući velikoj dobiti BH Telecoma, koja je činila više od tri četvrtine zarade ove industrije. Ostali profitabilni sektori bili su poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo te transport i skladištenje. Suprotno tome, rudarski sektor nanio je velike gubitke u ukupnom iznosu od 0,2 posto BDP-a.

Oko 95 posto ukupno uplaćenih dividendi u 2017. godini su uplatile tri od ukupno 18 kompanija koje imaju tu obavezu. Najviše je uplatio BH Telecom, čak 34,45 miliona eura, a na drugom mjestu je Elektroprivreda BiH sa 2,61 milion eura.


Iznosi uplaćenih dividendi po kompanijama u 2017. godini

Državna preduzeća ne doprinose značajno razvoju infrastrukture, te ni sa tog aspekta ne opravdavaju svoje postojanje kao preduzeća u javnom vlasništvu. Ukupne investicije državnih preduzeća u 2017. godini su iznosile oko 500 miliona eura, a tri sektora uložila su gotovo 86 posto tog iznosa: električna energija (49,8 posto), transport i skladištenje (19 posto) i informatika i komunikacije (16,6 posto). Međutim, državna preduzeća su uložila samo 274 miliona eura (1,7 posto BDP-a) u nefinansijsku imovinu. Državna preduzeća sa najvećim ulaganjima u nefinansijsku imovinu bila su Autoceste RS-a (67,3 miliona eura), BH Telecom (30,9 miliona eura) i Elektroprivreda BiH (23,0 miliona eura). Kao rezultat relativno malih ulaganja, kvaliteta infrastrukture zaostaje za regionom.

Izvor:   Faktor

Faktor pratite putem aplikacija za Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook i Twitter. Zabranjeno je prenošenje sadržaja bez odobrenja redakcije. Kontaktirajte nas na [email protected]

Vezani članci

Iz kategorije