Na sastanku je, kako je kazao Tegeltija, govorilo o migrantskoj krizi, te o otvaranju granica za strane državljane koji do sada nisu mogli ući u BiH, a pod uvjetom da imaju negativan test koji nije stariji od 48 sati.

- Na taj način je BiH stvorila jednake uvjete za sve države na svijetu, izuzev naših neposrednih susjeda koji imaju još uvijek povlašten položaj kada je u pitanju ulazak u BiH. Vlade entiteta sa svojim zdravstvenim sektorima će ove odluke potvrditi na svojim sjednica, a nakon čega ćemo i mi na Vijeću ministara formalno usvojiti ovu odluku. To će biti u veoma kratkom vremenskom periodu – izjavio je Tegeltija.

Suština razgovora je, dodaje, bilo pokretanje novih investicionih ciklusa i pokretanje privrede, te investicioni ciklus u Elektroprijenosu u kojem postoje finansijska sredstva, ali i zastoj u realizaciji.

- Dogovorili smo da će Vijeće ministara sa entitetskim vladama u narednih 15 ili najkasnije 20 dana pripremiti program koji će sadržavati novi investicioni ciklus i program rasterećenja privreda 2021. – 2022. godina. U istom vremenskom periodu bit će pripremljen program zaštite domaće privrede – izjavio je Tegeltija.

Za drugu polovinu septembra je najavio novi sastanak, nakon kojeg će ovi programi biti predstavljani javnosti. Tegeltija je, govoreći o saradnji sa međunarodnim finansijskim institucijama, kazao da je donesena odluka da se otvori proces pregovora sa MMF-om, te da se očekuje da će Misija MMF-a posjetiti BiH u oktobru.

- Ta sredstva će služiti kao i sva druga sredstva, kako bi se eliminirale posljedica COVID-19, ali i pokrenuli novi investicioni ciklusi. Također očekujemo da se ubrzo završe razgovori sa Evropskom komisijom, vezano za makrofinansijsku pomoć koja je planirana za ovu godinu, s tim što ćemo tražiti od Evropske komisije da makrofinansijska pomoć ne bude vezana samo za jednu godinu već da bude predviđena za narednih pet do šest godina – kazao je Tegeltija.

Taj iznos novca bi, smatra on, bio odličan za finansijsku stabilnost i pokretanje novih investicionih ciklusa. Tegeltija je, odgovarajući na pitanja medija, kazao da su entiteti dobro reagirali na pandemiju i njene posljedice u kontekstu očuvanja radnih mjesta.

- Mislim da su entiteti veoma dobro reagirali. O tome govori broj izgubljenih radnih mjesta u poređenju sa zemljama u regionu. Bolja pozicija je rezultat aktivnosti vlada entiteta i njihove pomoći koju su pružili privredi – ocijenio je Tegeltija.

Federalni premijer Fadil Novalić je iskazao zadovoljstvo jer je ustanovljena jedna vrsta strategije koja je oličena u tri tačke, a to su držanje budžetske stabilnosti po svaku cijenu, pokretanje investicione potrošnje, te donošenje zakona koji će poboljšati poslovno okruženje.

- Mi ćemo budžete držati u ravnoteži i s te strane, ukoliko bude potrebno, intervenirati na polju privrede. S druge strane, investicionom potrošnjom povećavamo njihov angažman i olakšavamo im obaveze. To je sve sračunato kako bi održali ekonomiju i povećali na viši nivo – izjavio je Novalić.

Do sada poduzete mjere su, ocjenjuje Novalić, dale rezultat, što, dodaje, dokazuje održavanje zaposlenosti na nivou mnogo boljem nego što je to slučaj u regiji.

- Dok je Vlada FBiH bila lider u borbi protiv pandemije, imali smo dobre rezultate. Imali smo 39 umrlih u dva i po mjeseca, imali smo 1.086 zaraženih. Danas imamo 12.600, 12 puta više i mrtvih i zaraženih. To govori da su mjere dale rezultate – izjavio je Novalić.

Vlada FBiH će se, dodaje, novim srednjoročnim programima fokusirati na turizam, prijevoz, izvoznike i aerodrome.

Premijer entiteta RS Radovan Višković je izjavio da su entitetski premijeri sve vrijeme, čak i dok su bolovali od COVID-19, razgovarali i dogovarali rješenja problema.

- Imamo izuzetno korektnu saradnju. Naša resorna ministarstva svaki dan rade i sarađuju i sve ovo što smo danas dogovarali je usklađivanje mjera koje poduzimaju entiteti i da na takav način izađemo pred međunarodne investitore ili strane zemlje koje žele da pomognu BiH – izjavio je Višković.

Govoreći o zajedničkim projektima, izdvojio je izgradnju Koridora Vc, te da se sa tim objedinjenim projektom treba izaći pred strane investitore.

- Računamo da ćemo na taj način biti u boljoj kondiciji, ili lakše doći do finansijskih sredstava za realizaciju tih projekata – ocijenio je Višković.

Najavio je usvajanje zahtjeva prema MMF-u da dođu u BiH, da se pregovara novi aranžman jer bi se finansijska sredstva odmaćih banaka trebala sačuvati za privredu, dok bi se sredstva međunarodnih kredita koristila za budžete.

- Naša je želja da dobijemo što veći grejs period, što duži period otplate i sa što manjom kamatom – poručio je Višković.

Dodao je da je usaglašen stav da se sa predstavnicima Evropske unije razgovara u današnjem sastavu i da im se saopći koji su prioriteti i potrebe BiH.

- Pitanje koje može sad se naširoko elaborira, jesu li bile prave ili nisu, ali činjenice neke stvari govore. RS je do današnjeg dana izgubila 11.600 radnih mjesta, a dobila u istom tom periodu 10.700 radnih mjesta – tvrdi Višković.

Komentirajući revizorski izvještaj o radu Vlade RS-a za prošlu godinu, koji govori o kršenju Zakona o izvršenju budžeta, Višković je izjavio da svako resorno ministarstvo po tom pitanju treba da snosi odgovornost i da je svaki od njih potpisao izjavu o fiskalnoj odgovornosti.

- Sve ono što revizija nađe kao neke nelogičnosti, ili nešto što nije u skladu sa zakonom, pogotovo negativni revizorski izvještaji, ide u tužilaštvo – izjavio je Višković.

Odgovarajući o problemu raspodjele PDV-a između entiteta, Višković je rekao da je to pitanje riješeno poslije nekoliko godina blokada, te da je sve to dogovoreno na Upravnom odboru Uprave za indirektno oporezivanje.

- Dug koji je imala FBiH prema RS-u iz nekog ranijeg perioda je negdje oko 24 miliona i on se plaća u šest jednakih rata. Svakog 20. u mjesecu se ta obaveza redovno izmiruje prema RS-u. Na zadnjoj sjednici Upravnog odbora od prije dva dana imali smo poravnanje za prvih šest mjeseci ove godine, gdje je negdje oko 32 miliona KM obaveza FBiH prema RS-u i dogovor je koji je usvojen na Upravnom odboru je da se to plati u četiri jednake rate – zaključio je Višković.