- Svaka institucija, pogotovo tužilaštva, čeka mig nekog odozgo da smije otvoriti neki predmet. Možemo večeras nabrojati 50 predmeta u koji su samo, kako oni kažu, otvorene istrage – konstatirao je Konaković.

Zatim je još preciznije ukazao na neke probleme u Tužilaštvu Kantona Sarajevo (KS), imenom i prezimenom prozivajući tužioce koji su, kako je kazao, nagrađeni unapređenjima zbog svog djelovanja usklađenog sa interesima politika i zataškivanja određenih predmeta.

Gotovo je nemoguće osporiti Konakovićeve kritičke osvrte na račun rada pravosudnih institucija, ali se, s druge strane, same od sebe osporavaju insinuacije o političkim opcijama i pojedincima koji, kako on to tvrdi, kontroliraju rad pravosuđa.

Predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) BiH, institucije koja vrši svojevrsnu kontrolu rada svih pravosudnih institucija u BiH, izuzev Ustavnog suda BiH, te vrši imenovanja i donosi odluke o unapređenju pravosudnih zvaničnika, je Milan Tegeltija.

Upravo je Tegeltija, smatra značajan dio javnosti u BiH, personifikacija politički instruiranog pravosudnog sistema BiH. Bez njegovog odobrenja teško se može desiti bilo kakvo imenovanje u pravosuđu, a videosnimci koji su objavljivani u medijima sugeriraju da mu nije mrsko umiješati se i u postupanje po konkretnim predmetima.

Milan Tegeltija ima šefa Kabineta, koji po prirodi svog posla predstavlja "desnu ruku" prvog čovjeka bh. pravosuđa. Prije nekoliko dana se na tu poziciju vratio Admir Katica, donedavni ministar unutrašnjih poslova KS.

VEZANI TEKST - Bivši NiP-ov ministar Admir Katica vratio se da radi kod Milana Tegeltije

Katica je na ministarsku poziciju imenovan upravo voljom NiP-a. Iako je u javnosti tvrdio da nije član te stranke, nerijetko je učestvovao u stranačkim manifestacijama, čime je otklonio svaku sumnju u pripadnost NiP-u (bez obzira ima li formalno člansku karticu ili ne), čak i ako je ona postojala. Dakle, ukoliko postoji direktna politička veza između politike i vrha bh. pravosuđa, onda je to veza između NiP-a i Milana Tegeltije.

Zanimljivo je da se uprkos stalnim kritičkim osvrtima šefa NiP-a na račun rada pravosudnih institucija Tegeltija nikada nije osvrnuo na te kritike. S jedne strane, moguće je da reakcije izostaju zbog nerelevantnosti onoga ko iznosi kritike, ali je s druge strane evidentno da je predsjednik VSTV-a BiH u stalnom sukobu sa onima kojima Konaković u javnim istupima pripisuje veze sa vrhom pravosuđa.

Također je evidentno da se među predmetima u Tužilaštvu BiH koji se skrivaju u ladicama nalazi i nekoliko onih koji se odnose na šefa NiP-a, poput istrage o spornoj raspodjeli više od 600.000 KM. Iako u javnosti zagovara tezu o transparentnosti utroška tih sredstava, niko nikada nije dobio odgovor na pitanje zbog kojih projekata je Konaković dodijelio 60.000 KM Bošnjačkoj akademiji nauka i umjetnosti (BANU) Muamera Zukorlića.

VEZANI TEKST - Pozvali smo BANU da pitamo zašto im je Konaković dao novac, javila nam se kandidatkinja NiP-a

Istraga o krađi skupštinskog pečata, te neki raniji politički i poslovni poduhvati šefa NiP-a također su zauzimali mjesto u ladici kantonalnih tužioca, ali nikada nisu pretočeni u konkretne optužnice. Nisu ti predmeti konkretizirani ni za vrijeme mandata bivše glavne kantonalne tužiteljice Dalide Burzić, koju je, prema Konakovićevim tvrdnjama, VSTV nagradio imenovanjem za sutkinju Suda BiH.

Zlonamjerni bi sigurno rekli da Konaković po principu "drž'te lopova" svojim političkim konkurentima fakturiše kontrolu nad pravosuđem, dok istovremeno jedan od njegovih najbližih saradnika sa predsjednikom VSTV-a kreira kadrovsku križaljku u pravosudnom sistemu i upravlja njime.