open-navfaktor-logo
search
Hronologija događaja
Ko je priželjkivao pravni haos, a ko je zaslužan za usvajanje ZKP-a
Vijeće ministara BiH je još u julu 2017. godine zadužilo Ministarstvo pravde BiH, na čijem je čelu HDZ-ov ministar Josip Grubeša, da pripremi izmjene i dopune ZKP-a, ali je taj proces odugovlačen, sve dok se u parlamentarnoj proceduri nije pojavio prijedlog za čije kreiranje zasluge snosi Šefik Džaferović, a kojeg je po hitnoj proceduri uputio Klub SDA u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH
17.09.2018. u 21:09
get url
text

Danas je okončana jedna od važnijih bitki između snaga koje žele pravnu državu sa jedne te onih koji si nastoje osigurati nedodirljivost s druge strane, a koja je započeta još 27. juna 2016. godine, kada je dopredsjedavajuća Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Borjana Krišto (HDZBiH) Ustavnom sudu BiH podnijela zahtjev za ocjenu ustavnosti određenih odredbi Zakona o krivičnom postupku BiH.

Taj zahtjev je Ustavni sud 1. juna 2017. godine djelimično prihvatio te je određene odredbe Zakona ocijenio kao neustavne, a Parlamentarnoj skupštini BiH je ostavio rok od šest mjeseci za njihovo usklađivanje sa Ustavom BiH. Rok je istekao u decembru 2017. godine, Parlamentarna skupština BiH nije usvojila izmjene, a Ustavni sud BiH je sporne odredbe mogao izbrisati, što bi onemogućilo dalje istrage i procesuiranje organizovanog kriminala, korupcije i terorizma, ali bi i doslovno poništilo sve procese i istrage koje su se vodile po do tada važećim odredbama ZKP-a.

Vijeće ministara BiH je još u julu 2017. godine zadužilo Ministarstvo pravde BiH, na čijem je čelu HDZ-ov ministar Josip Grubeša, da pripremi izmjene i dopune ZKP-a, ali je taj proces odugovlačen, sve dok se u parlamentarnoj proceduri nije pojavio prijedlog za čije kreiranje zasluge snosi Šefik Džaferović, a kojeg je po hitnoj proceduri uputio Klub SDA u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

HDZ, SNSD i SBB prvi oborili prijedlog

Iako je za 22. mart 2018. godine zakazana sjednica Ustavnog suda BiH, na kojoj su sporne odredbe ZKP-a mogle biti stavljene van snage i što bi rezultiralo pravnim haosom i stotinama kriminalaca na slobodi, zastupnici na sjednici održanoj 7. marta nisu prihvatili SDA-ov prijedlog po hitnoj proceduri. Protiv su bili zastupnici HDZ-a, SNSD-a i SBB-a.

Zbog, u najmanju ruku neodgovornog ponašanja tih stranaka, a vrlo vjerovatno i svjesne namjere da zadaju fatalan udarac bh. pravosuđu, reagirale su 15. marta 2018. godine ambasade Francuske, Italije, Holandije, Njemačke, SAD-a, Španije i Ujedinjenog Kraljevstva u BiH.

- Amandmani trebaju u potpunosti ispuniti zahtjeve iz odluke Ustavnog suda te sačuvati integritet i nezavisnost sigurnosnih i institucija pravde na državnom nivou, u sklopu njihovih važećih zakonskih nadležnosti. Primjećujemo da prijedlog koji se trenutno razmatra u Parlamentarnoj skupštini BiH ispunjava te zahtjeve - navodi se u zajedničkoj izjavi ambasadora navedenih zemalja.

Naglašeno je također da će parcijalna rješenja, koja nisu u skladu sa međunarodnim standardima i neusvajanje amandmana, za posljedicu imati da Tužilaštvo BiH i sigurnosne agencije BiH neće moći da se efikasno bore protiv organizovanog kriminala i terorizma.

Prijedlog kojeg su strane ambasade ocijenile kao adekvatan je upravo prijedlog SDA, dok se konstatacija o "parcijalnim rješenjima, koja nisu u skladu sa međunarodnim standardima“ odnosila na prijedlog Ministarstva pravde BiH, koji je nekoliko dana kasnije zvanično dostavljen Vijeću ministara BiH.

Vijeće ministara ga je, s obzirom da se radilo o prijedlogu koji apsolutno štiti visokorangirane političare i njihove štičenike od sudskog progona, 20. marta povuklo sa dnevnog reda i vratilo na doradu, što nije spriječilo HDZBiH da ga dan kasnije pokuša uvrstiti u dnevni red sjednice Zastupničkog doma. To im nije pošlo za rukom, a SDA-ov prijedlog je, s druge strane, dobio potrebnu podršku, s obzirom da su i zastupnici SBB-a nakon kritika javnosti i međunarodne zajednice promijenili svoje mišljenje i podržali ga.

Ustavni sud BiH u međuvremenu je najprije odgodio izjašnjavanje i stavljanje van snage spornih odredbi ZKP-a, da bi zatim 31. maja odredio dalji način izvršenja svoje odluke, tako što će se osporene odredbe primjenjivati u skladu sa standardima sadržanim u ranije donesenim odlukama te u skladu sa općim standardima ljudskih prava i sloboda, što je omogućilo dodatno vrijeme za njegovo usvajanje i u Domu naroda. Međutim, upravo se u ovom Domu sudbina ZKP-a "razvlačila“ nekoliko mjeseci, sve do prošle sedmice, kada je konačno i usvojen te proslijeđen Zastupničkom domu na usvajanje sa integriranim amandmanima. Do tog trenutka su delegati iz HDZ-a BiH uporno nametali svoj prijedlog, a čak su i svjesno izbjegavali sjednice, vjerovatno nadajući se da će Ustavni sud BiH staviti van snage osporene odredbe ZKP-a.

Uloga međunarodne zajednice

Upravo je u konačnici presudio pritisak međunarodne zajednice, koja je otvoreno i bez ustručavanja u nekoliko navrata istaknula HDZBiH i SNSD kao stranke koje "nemaju istinski interes za provođenje odluke Ustavnog suda BiH o Zakonu o krivičnom postupku BiH“.

- Jasno je da njih ne brine to što će njihovo nedjelovanje ozbiljno ugroziti borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala u BiH - navedeno je u saopćenju ambasada, OHR-a i OSCE-a od 30. maja 2018. godine.

Taj je pritisak urodio plodom na posljednjoj sjednici Doma naroda, kada je HDZBiH odustao od svog prijedloga, odnosno prijedloga svog ministra pravde Josipa Grubeše, te kada su podržali SDA-ov prijedlog sa amandmanima kojima su napravljene manje tehničke korekcije tog zakonskog rješenja.

Prijedlog izmjena i dopuna ZKP-a usvojen je jednoglasno na današnjoj sjednici Zastupničkog doma i to bez prisustva zastupnika SNSD-a, koji su ostali dosljedni nastojanjima da po svaku cijenu ograniče kapacitete pravosuđa i borbe protiv kriminala i korupcije.

Ovaj kratak presjek hronologije događaja vezanih za ZKP jasno ukazuje na postojanje struktura kojima je u interesu da u potpunosti ograniče kapacitete pravosudnih institucija BiH te na taj način osiguraju svojevrsni pravni imunitet za krivična djela koja im se nerijetko stavljaju na teret, ali i postojanje snaga kojima je izgradnja pravne države prioritet političkog djelovanja.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.