Više od dvije godine HDZBiH blokira formiranje nove federalne izvršne vlasti, te taj proces uvjetuje usvajanjem izmjena Izbornog zakona na za tu stranku odgovarajući način. S obzirom na takav pristup, te odbijanje Stranke demokratske akcije (SDA) kao pregovaračkog partnera da pristane na HDZ-ove uvjete, vrlo je izvjesno da će Opći izbori 2022. godine biti organizirani po postojećem Izbornom zakonu.

Da se izbori mogu održati po postojećem Izbornom zakonu, sa izbrisanim odredbama koje se odnose na popunjavanje Doma naroda Parlamenta FBiH, pokazali su prošli Opći izbori, a da Centralna izborna komisija (CIK) BiH naredni put ne može donijeti odluku o popunjavanju koja je protivna Ustavu FBiH, što je bio slučaj 2018. godine, izvjesna je mogućnost zasnovana na činjenici da su kadrovi bliski HDZ-u i Savezu nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), koji su je i izglasali, smijenjeni iz CIK-a.

VEZANI TEKST - SNSD i HDZ izgubili kontrolu nad CIK-om, Petrić i Božičković razriješeni

To u praksi znači da bi HDZBiH nakon Općih izbora 2022. mogao izgubiti "kontrolni paket" u Domu naroda FBiH, odnosno minimalno 12 delegata, što toj stranci garantira učešće u vlasti. U slučaju drugačije i sa Ustavom FBiH usklađene odluke CIK-a, te uz drugačiju etničku strukturu kantonalnih listi građanskih i drugih stranaka sa hrvatskim predznakom koje ne igraju ulogu HDZ-ovih satelita, gubitak tog "kontrolnog paketa" je moguć i poprilično izvjestan.

- Sve hrvatske stranke su se organizirale i izgurale 13 delegata. To je samo sticaj okolnosti. U sljedećem ciklusu to neće biti moguće i zato je neophodna promjena Izbornog zakona - požalio se predsjednik Glavnog vijeća HDZ-ove nevladine organizacije Hrvatski narodni sabor (HNS) Božo Ljubić u intervjuu za Face TV.

Međutim, čini se da postoji potpuni izostanak volje značajnog dijela građanskih stranaka da ugroze poziciju HDZ-a BiH, a to se prije svega odnosi na Socijaldemokratsku partiju (SDP) i Našu stranku, koje za naredne Opće izbore najavljuju zajednički nastup u okviru "Četvorke", koalicije koju u Sarajevu te stranke imaju sa Narodom i pravdom (NiP) i Nezavisnom bosanskohercegovačkom listom (NBL).

- Žao mi je što to već nismo uradili na samom početku ovog mandata i što je "ljevica" odbila tu opciju da se koalira sa HDZ-om, koji je nužnost u tom koaliranju. Bez HDZ-a se ne može napraviti Vlada FBiH – izjavio je prije nekoliko dana šef NiP-a Elmedin Konaković.

VEZANI TEKST - Konaković: HDZ je nužnost u Vladi FBiH, "Četvorka" će 2022. imati više glasova od SDA

Iz SDP-a su već nakon Općih izbora 2018. godine tvrdili da ne žele sa "nacionalnim strankama", istovremeno predlažući partnerima u "Bh. bloku", Našoj stranci i Demokratskoj fronti, da vlast prave sa HDZ-om BiH, a bez SDA.

Baš pri kreiranju listi za kantonalne skupštine na Općim izborima 2018. godine je SDP pokazao neobičnu nezainteresiranost za pozicioniranje Hrvata na čelne pozicije, što baš ne priliči stranci koja se diči svojim multietničkim karakterom. Iz tog perioda potječe i dug SDP-a u iznosu od 200.000 KM prema firmi iz Širokog Brijega. Iako se ta firma bavi iznajmljivanjem dizalica, iz SDP-a tvrde da je dug nastao jer im je ona pružala usluge vezane za predizbornu kampanju. Bez obzira na stvarnu pozadinu tog duga, činjenica je da je SDP izostavljanjem Hrvata sa čelnih pozicija kantonalnih listi širom otvorio prostor za HDZ-ov "kontrolni paket" u Domu naroda.

Dakle, evidentno je da se ni 2022. godine stranke poput SDP-a i Naše stranke neće baš truditi da etničkom strukturom svojih listi, a samim tim i izabranih kandidata u kantonalne skupštine, ugroze poziciju HDZ-a BiH, već im je primarni cilj pokušati izbaciti SDA iz vlasti. S jedne strane, to se može ocijeniti kao legitiman politički cilj, ali je i kao takav teško objašnjiv s aspekta oprečnosti u odnosu na tezu o "nekoaliranju sa nacionalnim strankama", a naročito s aspekta potrebe eliminiranja po državu BiH destruktivne strukture, kakva je HDZBiH.

Stoga ne iznenađuje zadovoljstvo predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića zbog aktuelnih odnosa u okviru "probosanskog bloka", kao i glasna podrška najavljenim rekonstrukcijama kantonalnih vlada u kojima glavnu riječ vodi SDA.

VEZANI TEKST - "Četvorka" želi u Vladu FBiH sa HDZ-om: Problem im je SDA, a ne Izborni zakon, Čović zadovoljno trlja ruke

Osim toga što je "Četvorka" pokazala mnogo više razumijevanja prema HDZ-ovim potrebama kada je u pitanju Izborni zakon, te da će, očigledno, svojim listama toj stranci otvoriti vrata za novi "kontrolni paket" u Domu naroda FBiH, Draganu Čoviću je ta politička grupacija prihvatljiviji partner i zbog ambicije da se vrati u Predsjedništvo BiH.

Ako "Četvorka" bude imala svog kandidata ili kandidate za Predsjedništvo BiH, izvjesno je da sve karte neće uložiti na onog iz reda hrvatskog naroda. Istovremeno je Dragan Čović amnestiran od bilo kakvih kritika tog političkog bloka, što se ne može reći za Željka Komšića, na čijem rušenju "Četvorka" kontinuirano i predano radi. Takve okolnosti, sa oslabljenim Komšićem i nekim novim Borišom Falatarom koji bi otkinuo dio Komšićevog glasačkog tijela, Draganu Čoviću otvaraju vrata Predsjedništva BiH u narednom mandatu.

Ono što može promijeniti koncept političkog djelovanja građanskih stranaka koje među "nacionalne stranke" svrstavaju SDA, a ne HDZ, i kojima je zbog broja dostupnih fotelja HDZ prihvatljiviji partner u odnosu na SDA, jeste postojanje svijesti u javnosti o malignom utjecaju HDZ-a po društveno-političke procese u BiH i moguća reakcija te javnosti na političko djelovanje usklađeno potrebama HDZ-a.